Održan prvi znanstveno-stručni o Kosinju: Kako spasiti bogatu prirodnu i kulturnu baštinu ovog kraja kojeg država želi potopiti?

kisinj
Montaža: Narod.hr, izvor: Facebook 'Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi'

U Osnovnoj školi Anža Frankopana u Gornjem Kosinju 30. rujna 2022. održan je Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra, prvi skup održan u Kosinju i o Kosinju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Organizirao ga je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odjelom za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnim arhivom u Gospiću, Muzejom Like Gospić te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj.

Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija ličko-senjska i Gospićko-senjska biskupija.

Skup je organiziran s ciljem izrade kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi

Pokazan je veliki interes znanstvene javnosti za teme koje se odnose na Kosinj, njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost te je na skupu sudjelovalo četrdesetak znanstvenika koji su pripremili 36 izlaganja iz različitih područja: povijesti, glagoljaštva, jezikoslovlja, etnologije, sociologije, geologije, geodezije, hidrologije, agronomije, arheologije i drugih.

>Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima’

Znanstveno provjerenim i utemeljenim činjenicama iznesenim u 36 izlaganja dan je značajan doprinos valoriziranju kosinjskih prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih značajki, a zbornik radova koji će iz njih nastati predstavljat će kvalitetan temelj za bolje poznavanje i razumijevanje Kosinja te nezaobilazno polazište za sva buduća istraživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Planirana izgradnja Hidroenergetskog sustava Kosinj – Senj i, s tim u vezi, planirano potapanje značajnog dijela Kosinjske doline ne ostavlja puno vremena za brojna potrebna istraživanja, prije svega istraživanja važnih arheoloških lokaliteta, pri čemu je od posebne važnosti lokalitet Mlakvena greda / Banj Dvor, kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova, a time na određeni način i hrvatske državnosti.

> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…

> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić

> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!

Tijekom boravka u Kosinju sudionici skupa imali su priliku posjetiti dio bogate kosinjske kulturne i prirodne baštine: od nekoliko kosinjskih crkava i arheoloških lokaliteta do Kosinjskoga mosta i meandra rijeke Like te uživati u čistom zraku i jedinstvenim krajobrazima.

Na skupu je iznesen prijedlog da bi se sljedeći znanstveno-stručni skup mogao organizirati za četiri godine – 2026. godine, o 200. obljetnici postojanja javnog školstva na području Kosinja, javlja Facebook grupa ‘Kosinj – Izvorište hrvatske tiskane riječi’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.