U Velikom Trgovišću održani su 9. Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća u organizaciji Općine Veliko Trgovišće i Hrvatske udruge Muži zagorskoga srca. Dani su pokrenuti kao protuteža procesu detuđmanizacije (rashrvaćivanja) Hrvatske. Skup su vodili Nikola Capar, predsjednik Organizacijskog odbora te članovi Rajko Fureš i Nenad Piskač.
Skup je pozdravio Robert Greblički, načelnik Općine Veliko Trgovišće i član Organizacijskoga odbora te Ivan Lamot izaslanik župana Krapinsko-zagorske županije. U kratkom pozdravnom govoru Milan Kovač, izaslanik HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, zahvalio je organizatorima što su pokrenuli i održali Dane i tako se oduprli pogubnom procesu detuđmanizacije. Kovač je u ime Kluba utemeljitelja HDZ-a i predsjednika stranke obećao da će se Hrvatska demokratska zajednica već iduće godine ozbiljnije uključiti u organizaciju Dana i tiskanja zbornika radova što je izazvalo pljesak nazočnih.
Capar je u uvodnoj riječi kazao da su se Dani zbog niza okolnosti jedva održali. Zahvalio je stranci HDZ što je pomogla posljednje dvije godine u tiskanju Zbornika radova. Ovogodišnje Dane poduprlo je svojim pokroviteljstvom Ministarstvo kulture i ministar dr. Zlatko Hasanbegović. Riječi potpore današnjem skupu uputili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. Sa skupa je upućen brzojav Milanu Vukoviću, inicijatoru Dana i počasnom predsjedniku Organizacijskog odbora, sa željom za ozdravljenje. Capar je izrazio nadu da će Zbornik radova Dana održanih 2015. godine izići ove godine, ili najkasnije do svibnja iduće.
Prvi referat podnio je dr. Nedjeljko Mihanović pod naslovom Fetišizam hrvatskoga antifašizma u kojemu je naveo neke od cezaromanskih aspekata Titove politike, kao pozadine hrvatskoga komunističkoga antifašizma. Dr. Rajko Fureš iznio je osnovne teze svoje teme – Tragom kretanja i perspektiva demografske sadašnjosti i budućnosti – ukazujući na kontinuirani pad hrvatskoga stanovništva i negativna demografska kretanja. Dr. Andrija Nikić iznio je porazne podatke o stradanju katoličkoga puka grudske općine 1941. – 1979.
Haaški sud i tzv. zajednički zločinački pothvat naslov je teme akademika Stanka Popovića u kojemu je naglašeno kako je zajednički zločinački pothvat zapravo nekažnjena optužba protiv Republike Hrvatske za zajednički zločinački pothvat. Mr. Stjepan Adanić izložio je temu Razmjena ratnih zarobljenika 1991., s naglaskom na operaciju Manjača 2. – 9. studenoga 1991., u kojoj je osvijetlio ulogu predsjednika Tuđmana i agresorskih snaga u procesima razmjene.
Šimun Penava referirao je temu – Je li Republika Srbija učinila genocid nad Hrvatima u Tovarniku 1991. godine – istražujući izvorne dokumente agresorske strane koji nedvojbeno dokazuju genocidni plan i izvršenje. Dr. Mato Artuković izložio je temu – Arhivski izvori o sibinjskim žrtvama – pri čemu je kazao da je dr. Franjo Tuđman u svojim radovima davao veliki značaj sibinjskim žrtvama. Stjepan Lojna je kroz temu – Franjo Tuđman i Stjepan Radić – došao do zaključka kako je danas u Tuđmanovoj stranci malo toga ostalo od izvorne radićevštine na kojoj je insistirao dr. Tuđman.
O razlozima zašto je prešućeno Izvješće središnjice Crvenog križa od 18. ožujka 1942. upućeno MUP-u NDH o postanku, radu i potrebama Hrvatskoga Crvenoga križa 1941. iscrpno je govorio dr. Zdravko Dizdar. Mr. Radenko Milošević izložio je okvir svoje teme Hrvatski državni i nacionalni identitet. Akademik Petar Strčić ispričao se što nije u mogućnosti doći na ovogodišnje Dane, pa je svoj rad (Dr. Franjo Tuđman – o Bespućima povijesne zbiljnosti) poslao u pismenom obliku, koje je pročitao N. Capar. Akademik Strčić založio se ponovno tiskanje Tuđmanovih Bespuća.
Mr. Pavao Crnjac izložio je temu o Stradanju djece iz Rame nakon četničko-talijanskoga pokolja 1942. te njihova zbrinjavanja u NDH. Zbog neodloživih obveza na Skup nisu stigli najavljeni Lovre Botica Tadinov (tema Velebit u Domovinskom ratu) i Tomislav Marijan Bilosnić (tema Ravni kotari kao prvi hrvatski kulturni pejzaž).
Tekst se nastavlja ispod oglasa