Ili će gradovi biti održivi ili ih neće biti, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu na kojem se raspravljalo o ulozi gradova u ostvarenju projekta “17 globalnih ciljeva održivog razvoja”, uz upozorenje da u svijetu 20 posto najbogatijih ljudi koristi oko 85 posto resursa, proizvodeći pri tom oko 90 posto otpada i emisija štetnih plinova.
Na okruglom stolu Udruge gradova u Hrvatskoj i Održivi razvoj zajednice (ODRAZ) istaknuto je kako je održivi razvoj postao jedan od ključnih elemenata u formuliranju i provedbi razvojnih politika u svijetu. Pretpostavlja se da će u gradovima do 2020. živjeti oko 3,5 milijarde ljudi, do 2030. oko 60 posto stanovništva, a do 2050. čak dvije trećine, što sve više ruši kvalitetu gradskoga života.
“Održivi gradovi i zajednice cilj je kojim se gradove i naselja želi učiniti uključivim, sigurnim i prilagodljivim jer su rasadište ideja, središta trgovine, kulture, znanosti, produktivnosti i društvenog razvoja, a ljudima omogućuju socijalni i ekonomski napredak”, rekla je Nives Kopajtich-Škrlec iz Udruge gradova u Hrvatskoj.
Održivi razvoj ima tri dimenzije – ekonomsku, društvenu i okolišnu, a njegova načela trebaju biti uključena u strategiju razvoja Hrvatske. Koncept podrazumijeva proces postizanja ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva, zadovoljavajući potrebe današnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija, rečeno je.
Ciljevi programa su iskorjenjivanje siromaštva, posebno ekstremnog siromaštvo u kojem žive ljudi s prihodima ispod 1,25 dolara na dan. Treba svima osigurati pristup pitkoj vodi i higijenskim uvjetima, te održivo upravljati vodom, koje ima za sve ali zbog gospodarskih problema i loše infrastrukture milijuni ljudi umiru od bolesti povezanih s vodoopskrbom.
Također treba osigurati pristup pouzdanoj, održivoj i suvremenoj energiji po pristupačnim cijenama, unaprijediti međunarodnu suradnju kako bi se olakšao pristup istraživanju i tehnologiji za čiste energije, uključujući obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost.
Cilj je i smanjiti nejednakost unutar i između država osnaživanjem i promoviranjem socijalne, ekonomske i političke uključenosti svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etničku pripadnost, porijeklo, religiju ili ekonomski ili neki drugi status, te osigurati jednake mogućnosti.
Procjenjuje se da se godišnje izgubi 13 milijuna hektara šuma, pa je cilj zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, zaustaviti degradaciju tla i spriječiti uništavanje biološke raznolikosti. Treba očuvati i održivo koristiti mora i resurse za održiv razvoj, te smanjiti zagađivanja, posebno ona koja dolaze s kopna.
Po grubim izračunima, potrebno je oko 66 milijardi dolara godišnje za stvaranje sigurnosne socijalne mreže za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, a godišnja ulaganja u poboljšanje infrastrukture mogu iznositi i do 7 bilijuna dolara na globalnoj razini.