Sabor će o izmjenama Zakona o obrani i Zakonu o službi u Oružanim snagama raspravljati na svom proljetnom zasjedanju koje će započeti nakon 15. siječnja, objavili su iz Ministarstva obrane. Prvi ročnici krenut će na odsluženje obnovljenog vojnog roka 1. ožujka, a najkasnije 1. lipnja sljedeće godine.
Iako je prvotno bilo planirano da cijeli proces započne već s 1. siječnjem 2025. od toga se ipak odustalo kako se saborska i javna rasprava o odgovarajućem zakonodavstvu ne bi preklopila s održavanjem predsjedničkih izbora čiji će se prvi krug održati u nedjelju 29. prosinca ove godine.
>MORH: U siječnju kreće zakonska procedura za vojni rok; prvi pozivi tek sredinom godine
Zakonski prijedlozi
Tako da će Sabor o izmjenama Zakona o obrani i Zakonu o službi u Oružanim snagama raspravljati na svom proljetnom zasjedanju koje će započeti nakon 15. siječnja sljedeće godine. Te su informacije ovog tjedna potvrdili i iz Ministarstva obrane (MORH).
– Ministarstvo obrane pripremilo je zakonske prijedloge koji uređuju temeljno vojno osposobljavanje, kao i druga pitanja vezana uz njegovu provedbu. S obzirom na izbore za predsjednika Republike Hrvatske i kako bi se zakonska procedura provela neopterećena tim izborima, procedura donošenja zakona započet će u siječnju 2025. godine. Ministarstvo obrane planira da prvi uputi ročnika na temeljno vojno osposobljavanje budu sredinom 2025. godine. Javnost će o detaljima temeljnog vojnog osposobljavanja kao i civilne službe biti upoznata kada nacrti zakona budu u postupku e-savjetovanja, priopćili su iz MORH-a.
Zakon predviđa da oni koju su zaposleni neće smjeti dobiti otkaz, a predviđena je i kompenzacija za poslodavce. Vojni obveznici su punoljetne osobe, a dragovoljno se na služenje vojnog roka mogu javiti i stariji, ali moraju imati manje od 30 godina. Dragovoljno vojni rok mogu služiti i žene. Oni koji se redovito školuju, odnosno studiraju morat će podnijeti odgovarajuće potvrde ako žele vojni rok služiti nakon završetka fakulteta.
>Vojni rok još nije gotova stvar: Čeka se politička odluka, uključen je i Milanović
Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će ići na civilno služenje vojnog roka koje će trajati dva i pol mjeseca. Ravnateljstvo Civilne zaštite pripremilo je plan ovakvog služenja koje će se odvijati kroz sustav socijalne skrbi, ali i neke druge mehanizme.
Ministar obrane Ivan Anušić više je puta izjavio da su vojni instruktori spremni, a ročnici će biti smješteni na tri lokacije.
– Konkretno, potencijal je između 17 i 18 tisuća mladića koji godišnje napune 18 godina i koji su naši budući kandidati za služenje u temeljnoj vojnoj izobrazbi, rekao je Anušić prije nekoliko mjeseci.
Politički sukob
Međutim oko uvođenja vojnog roka prelama se i politički sukob Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića koji oko raznih tema traje sada već skoro četiri godine. Jedna od tema sukoba su i Oružane snage. Dvije se strane ponajviše sukobljavaju oko toga tko zapovijeda Oružanim snagama. Po Ustavu vrhovni zapovjednik je predsjednik Republike, ali taj dokument određuje da se način zapovijedanja određuje kroz Zakon o obrani.
Ovaj sukob oko Oružanih snaga moguće je, osim održavanja predsjedničkih izbora, bio razlog za odgađanje početka uvođenja vojnog roka s 1. siječnja na ožujak ili čak i lipanj sljedeće godine.
>Anušić: Nabavljamo besposadne letjelice; za vojni rok čeka se politička odluka
Sam Milanović, koji se na predsjedničkim izborima natječe za još jedan petogodišnji mandat, načelno se ne protivi uvođenju vojnog roka, ali kao jedan od uvjeta za svoj pristanak navodi i sazivanje sjednice Vijeća za obranu na kojem bi se razgovaralo i o toj temi.
– Ta odluka ne može biti ničiji politički hir, nego dogovor hrvatske demokratske izabrane vlasti. Dakle, prvo sastanak Vijeća za obranu, dogovor, a tek potom se mogu donositi naredbe. Nemojte se igrati s obveznim vojnim rokom, rekao je više puta Milanović komentirajući ideju o uvođenju obveznog vojnog roka.
Osim toga, Milanović na sjednici Vijeća za obranu želi raspravljati i o općenitoj situaciji u Oružanim snagama. Po njegovom mišljenju, u Hrvatskoj vojsci nedostaje 2.500 dočasnika, te između 1.500 i 2.000 vojnika. Milanović smatra da aktualno stanje u svijetu, odnosno ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, na neki način odvraćaju ljude od toga da se posvete vojnom pozivu.
>MORH demantira Milanovićeve izjave s debate: Iznosi netočne tvrdnje i obmanjuje javnost
Vojna obuka u Kninu, Požegi i Slunju
MORH je već odradio sve potrebne pripreme u vojarnama u kojima će se provoditi vojna obuka. Riječ je o vojnim objektima u Kninu, Požegi i Slunju. Ročnici će u njima provesti dva mjeseca, što je predviđeno trajanje obuke. Tijekom nje ročnici će biti obučavani u temeljnim vojnim vještinama kao što je rukovanje oružjem i drugim elementima pješadijske obuke. Za vrijeme obuke ročnici će primati mjesečnu naknadu od 900 eura, prenosi Novi list.