“Nije stvar u tome da nisam naklonjena Jeleni Veljači, nego je stvar zdravog razuma. Tražiti nešto što je nemoguće ispuniti nema svoju svrhu. Redom sam objasnila zašto se ne slažem sa svakim od zahtjeva ove inicijative. Za to sam da svaka žrtva ima pravo na zaštitu, ali treba biti razuman. S Jelenom se ne slažem jer mislim da je to sve skupa vrlo ozbiljna tema na koju se neozbiljno pristupa, bez obzira na broj udruga koje su se priključile. Ona naglašava da je građanka, pa počne politizirati. Prima je Plenković, od njega traži da se stvari mijenjaju, ali se stvari moraju promijeniti prvo u stvari. Ako se postavljaju zahtjevi koji se ne mogu ispuniti, koja je svrha prosvjeda? Možda su oni koji su stvarali zahtjeve trebali razgovarati s pravnikom prije njihova formiranja”, ističe odvjetnica Nika Pinter za Jutarnji list.
“Prvi je zahtjev bio da ministar pravosuđa odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog neprofesionalnog, nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve. A Sudac Mrčela je objasnio da sudac ne može na stegovni postupak zbog toga što je donio odluku”.
“Zatim, drugi zahtjev je bio da DORH premjesti sudski postupak sa zadarskog županijskog suda na drugi županijski sud u Hrvatskoj, kako bi se spriječili eventualni utjecaj interesnih skupina na sudski postupak, i to na štetu žrtve. Potrebne su izmjene zakona da bi se ovaj zahtjev ispunio – DORH nije ovlašten na delegaciju sudova, to može samo Vrhovni sud”.
“Treći je zahtjev bio to da nadležne službe – policija, centar za socijalnu skrb i sud – odmah poduzmu apsolutno sve u svrhu pravodobne zaštite žrtve, što uključuje i zaštitu njezina dostojanstva i privatnosti u odnosu na lokalnu okolinu i medije, kao i pravodobno pružanje psihosocijalne podrške te provedbu istražnih postupaka na način koji je neće dodatno traumatizirati i viktimizirati. Taj je zahtjev paušalan, odnosno radi se o više zahtjeva u jednom prema više raznih adresata”.
“Pravodobna zaštita žrtve traži znanje tko je potencijalna žrtva kako bi imala stalnu zaštitu; zaštita dostojanstva i privatnosti upućena je kome? Promjena istražnog postupka a da se žrtva ne traumatizira traži izmjenu zakona i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zadnji je zahtjev hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa”.
“Ukidanje kaznenog djela “spolnog odnosa bez pristanka” zahtjev je za blažim normiranjem seksualnih delikata. U konačnici, mogu reći da mislim da je inicijativa Jelene Veljače svakako napravila dobro ako su osigurali sigurnu kuću ili drugi smještaj za žene koje su žrtve nasilja, ali kao bivši tužilac i današnji branitelj mogu reći da represija na pravosuđe nije rješenje problema. Ne možemo samo primijeniti američke principe na naše pravosuđe. Između ostalog, institut zastare koji se kod nas primjenjuje ima svoju svrhu. Ako je prošlo 20 godina od nekog zlodjela, ne možeš utjecati na zastaru. Nepostojanje zastare je krivo navođenje žrtava”.