Nakon što je Marokanac Hamza O. (33), koji je brutalno pretukao mladu zagrebačku policajku na Autobusnom kolodvoru, pušten na slobodu jer je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu od godinu dana s rokom kušnje od pet godina, zavirili smo u Kazneni zakon i potražili odgovore od stručnjaka koji se bave ovom granom prava. Slučaj su za Narod.hr komentirali odvjetnici Davorin Karačić i Krešimir Škarica.
Što kaže Kazneni zakon?
Marokancu koji je premlatio policajku u lipnju prošle godine, određena je mjera liječenja od ovisnosti u trajanju od tri godine. Također, oslobođen je i plaćanja sudskih troškova. S obzirom na to da je strani državljanin, postoji i mogućnost pokretanja postupka protjerivanja iz Hrvatske. Hoće li se i kada to dogoditi, nije poznato. Zagrebačko tužiteljstvo teretilo ga je za prisilu prema službenoj osobi.
U čl. 314. st. 1 Kaznenog zakona stoji da “svatko tko silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi službenu osobu u obavljanju službene radnje koja je u okviru njezinih ovlasti (…), kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“.
St. 2 istoga članka donosi jasnije objašnjenje. U njemu se ističe da će se “ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka doveden u opasnost život ili tijelo službene osobe, ili joj je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, počinitelj kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina“.
Za Marokancem je raspisana inozemna tjeralica koja je na snazi. Prema dosad poznatim podacima, razlog tjeralice nije poznat.
>Marokanac koji je pretukao policajku izlazi na slobodu; dobio je samo uvjetnu
Odvjetnik Karačić: “Djeluje gotovo nestvarno…”
Za komentar presude državljaninu Maroka te usporedbu s drugim slučajevima iz prakse, zamolili smo odvjetnika Davorina Karačića.
Odvjetnik Karačić kaže da djeluje gotovo nestvarno da netko, tko na takav način premlati službenu osobu, dobije samo uvjetnu osudu.
“U nekakvim svojim predmetima, svjedočio sam da su ljudi za puno blaže inkriminacije dobivali bezuvjetne zatvorske kazne. Ima predmeta gdje je Državno odvjetništvo predlagalo bezuvjetne zatvorske kazne, npr. za prijetnje, za povredu prava djeteta ili za nasilje u obitelji gdje čak nije bilo fizičkog sukoba nego bi se radilo samo o verbalnim počinjenjima kaznenog djela”, pojašnjava Karačić.
Dodaje da su i zbog sitnih tučnjava također bile predviđene zatvorske kazne, a neki ljudi su bili i osuđivani na njih.
>Karačić o Tomaševićevim ‘baljezganjima’: Visoki prekršajni sud je jasan
Kakvu poruku šalje presuda?
Odvjetnika Karačića upitali smo i kakvu poruku u konačnici šalje ova presuda.
“Svaka presuda odnosno kazna u sebi sadrži i generalnu i specijalnu prevenciju. Šalje se poruka samom počinitelju kaznenog djela, a i svim ostalim građanima što bi im se moglo dogoditi u slučajevima kada bi počinili takvo djelo.
U ovom slučaju se očito šalje poruka da je “dozvoljeno” i da ne moraju strahovati od teških posljedica ukoliko naprave to što su napravili. Ja, doduše, ne želim vjerovati da bi se ovdje povlađivalo stranom migrantu u odnosu na hrvatske državljane. Ali, očito da će danas svatko tko to vidi imati manji stupanj poštovanja prema policajcima kao predstavnicima zakona, reda i države”, ističe Karačić.
Dodaje da bi navijači za počinjenje djela napada na službenu osobu manje-više svi dobivali zatvorske kazne, pa i u situacijama gdje se nije radilo o ovakvom brutalnom osobnom premlaćivanju, nego manjem nasrtaju, gađanju kamenjem ili radnjama koje su puno benignije.
“Nadam se da će Državno odvjetništvo podnijeti žalbu na ovu odluku o kazni te da će Županijski sud odnosno drugostupanjski sud takvu odluku preinačiti u odnosu na kaznu”, zaključio je odvjetnik Karačić.
Odvjetnik Škarica: Strano državljanstvo olakotna okolnost
Odvjetnik Krešimir Škarica kaže da bi se dosadašnji epilog ovog slučaja mogao interpretirati kao preblaga kazna da nije riječ o stranom državljaninu. Međutim, strano državljanstvo ovdje je ujedno i olakotna okolnost.
“Imao sam par predmeta u kojima se dogodio napad na službenu osobu i uvijek je izricana bezuvjetna zatvorska kazna“, kaže Škarica. Međutim, druga mjera, takozvani dvostruki uvjet, najčešće je protjerivanje. To je za državu najekonomičnije i to je za očekivati”, pojašnjava Škarica. Riječ je o izgonu na tri ili pet godina, ili trajno.
Dodaje da je to “uobičajena metoda kada se želite riješiti potencijalnih počinitelja ili recidivista”.
“Mjera protjerivanja je taj dvostruki uvjet kod kojega se ide kad su stranci u pitanju”, naglašava Škarica.
Policajka može pokrenuti građansku parnicu
Odvjetnik Škarica napominje da policajka u građanskoj parnici može tužiti državljanina Maroka za naknadu štete za pretrpljene bolove, strah i duševne boli te smanjenje životne aktivnosti. To je, kaže, prijedlog koji ona može postaviti, ali kao privatna osoba. U tom slučaju je, pojašnjava, u pitanju građanska, a ne kaznena parnica.
Na pitanje ispada li da strani državljani ne odgovaraju na isti način pred zakonom za kaznena djela, Škarica odgovara da su u pitanju stranih državljana drukčiji kriteriji.
Izgon iz države – “najisplativiji”
Odvjetnik kaže da je najčešći i najefikasniji sustav dugoročne prevencije za takve počinitelje izgon.
“Da je naš državljanin, sigurno bi bila izrečena zatvorska kazna. Međutim, sudac ima diskrecijsko pravo odnosno može slobodnom ocjenom utvrditi da je za pravni sustav i državu ekonomičnije, isplativije i na jedan način izvjesnije da se to više neće događati”, kaže Škarica.
Kada bi bila riječ o hrvatskom državljaninu, sudilo bi se, napominje odvjetnik Škarica, po stavku 2. čl. 314 KZ-a, jer je riječ o nanošenju tjelesne ozljede.
“Kod izricanja kazne moraju se uzeti u obzir sve okolnosti. Svakako da mu je jedna od okolnosti to što je stranac i što nema naše državljanstvo u ovom slučaju olakotna okolnost. Jer, da je hrvatski državljanin, sigurno bi u pitanju bila zatvorska kazna”, zaključuje Krešimir Škarica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.