Siniša Pavlović, odvjetnik Gizele Đureković, udovice ubijenoga nekadašnjeg direktora Inina marketinga Stjepana Đurekovića, kojoj je sud priznao pravo da uz njemačku državu bude sutužitelj u postupku, ekskluzivno je narod.hr izjavio kako je jučer u Njemačku iz Hrvatske stiglo sedam kartonskih kutija punih novih dokumenata te kako smo na početku suđenja koje će trajati najmanje godinu i pol dana te stvarno, po njegovoj ocijeni, nema smisla govoriti o nekim strategijama.
„Nemamo strategije, u suđenje idemo otvorenog srca i zdrave pameti“, istaknuo je Pavlović napomenuvši kako će suđenje biti dugo i naporno, stoga treba raditi ozbiiljno, a sve drugo je zabava za javnost.
U Njemačku su stigli dokumenti koje je Hrvatska poslala na zahtjev njemačkog suda, a preko njemačke države.“ Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić dokumente je prikupio, a Ministarstvo pravosuđa ovaj put doista brzo,prikupljenu gomilu dokumenata proslijedilo te su stigli na Viši zemaljski sud u Muenchenu“, ispričao je Pavlović ekskluzivno za narod.hr.
Pavlović je kazao kako za sada nemaju uvid u to što je došlo, jer se čeka skeniranje dokumenata, a nakon toga dokumenti idu strankama.
„Radi se o hrpi vrlo, vrlo zanimljivih dokumenata“, naglasio je Pavlović.
Važno je da suđenje konačno počne, da se vidi što se stvarno desilo, zašto i tko je kriv za to, istaknuo je Pavlović. „Sve drugo bilo daleko prerano govoriti, a ne bi ni bilo ni pametno, rekao je Pavlović komentirajući izjave njemačkih odvjetnika optuženih Perkovića i Mustača hrvatskim medijima, u kojima navode neke strategije obrana kojima će pokušati oboriti optužbu.
„Normalno je da obrana pušta infomacije okolo, to je njihov posao, mi smo u drugoj poziciji, a imamo i drugačiji stil“, rekao je Pavlović istaknuvši da „ono što imaju i što će raditi, radit će kada bude potrebno“.
Prije šest dana je Turudić rekao kako je prikupio dokumente za suđenje u Njemačkoj, no to nije sve od dokumenata koje smo tražili, napomenuo je odvjetnik Pavlović.
„Najveći gorući problem je arhiva Centralnog komiteta Saveza komunista koja još uvijek nije dostupna, a tu je stavljena i građa Republičkog komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, koja je bila državno tijeloi to je jedno od ključnih mjesta koje se u ovom trenutku mora riješiti “ rekao je Pavlović dodavši kako će inzistirati da se to razriješi i arhiv otvori.
Pavlović je kazao da ako se ova priča koja se događa u Hrvatskoj nastavi ovako, tražit će od njemačkog suda da ponovno pošalje zahtjev RH da se otvori i taj dio priče, pa će preko suda doći do toga. Pavlović je već ranije ispričao za narod.hr kako je od njihovog zahtjeva za uvid u arhivsko gradivo u Hrvatskom državnom arhivu do slanja na tzv. deklasifikaciju, prošlo gotovo 4 mjeseca, kroz koje je zahtjev ležao u HDA, u nečijoj ladici, i čekao da postupak počne, iako je do tada zahtjevu odavno trebalo biti udovoljeno.
„Mislili smo da to nije potrebno, da se može civilizirano doći do nečega u svojoj vlastitoj zemlji, no očito se kod nas reagira samo na zahtjeve stranih zemalja, a na prava građana se gleda s podsmijehom“, zaključio je Pavlović za narod.hr.
Kronologija slučajeva Perković i Mustač
Pred Višim zemaljskim sudom u Muenchenu sutra započinje suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. godine. Sutužiteljica u procesu je udovica Stjepana Đurekovića – Gizela Đureković. U optužnici njemačkog tužitelja, se između ostalog navodi, kako je ubojstvo inicirao Mika Špiljak , kako bi zaštitio sina.
Perković i Mustač su početkom ove godine izručeni Njemačkoj, a suđenja Perkoviću i Mustaču su odlukom Višeg zemaljskog suda u Muenchenu od kolovoza ove godine, spojeni u jedan postupak. Za postupak je zasad predviđeno pedeset ročišta, a presuda bi trebala biti donesena krajem travnja iduće godine.
Tzv. “lex Perković” zakon je kojim je hrvatska vladajuća koalicija promijenila zakon o provedbi Europskog uhidbenog naloga, čime je ograničena primjena Europskog uhidbenog naloga samo na zločine počinjene nakon 2002. godine. Time su krenule optužbe, najprije iz njemačkih parlamentarnih krugova, da se tim zakonom štiti Josip Perković, čije je izručenje tražila Njemačka zbog optužbe da je upleten u ubojstvo Đurekovića 1983. pokraj Muenchena.
U medijima su se javljala nagađanja da vladajući zajedno s predsjednikom Ivom Josipovićem, štiteći Perkovića i Mustača, zapravo štite politiku koju su vodili najbliži članovi njihovih obitelji u komunizmu.
Europska komisija od Hrvatske je tražila da se ukine vremensko ograničenje za primjenu Europskog uhidbenog naloga. Nakon prijetnji sankcijama Komisije, slučaj koji je trajao gotovo tri mjeseca, je završen nakon što je hrvatska vlada pristala promijeniti zakon. Promjena zakona stupila je na snagu 1. siječnja ove godine, nakon čega su Josip Perković i njegov nekadašnji šef Zdravko Mustač trebali biti izručeni Njemačkoj.
Perković je Njemačkoj izručen 24. siječnja, dok je Mustač izručen 17. travnja, odlukom Varaždinskog županijskog suda koji je slučaj preuzeo od Velikogoričkog. U siječnju je sud u Velikoj Gorici odbio izručiti Mustača Njemačkoj pozivajući se na zastaru. Na tu se odluku žalila udovica ubijenog, Gizela Đureković. Vrhovni sud njezinu je žalbu prihvatio i ukinuo rješenje suda u Velikoj Gorici.
Jedan od nekadašnjih direktora Ine i potom hrvatski emigrant Stjepan Đureković ubijen je 28. srpnja 1983. u Wolfratshausenu pored Muenchena u garaži koja mu je služila kao tiskara za emigrantsku literaturu. Njemačko pravosuđe se sredinom prošlog desetljeća počelo intenzivnije zanimati za Đurekovićevo ubojstvo nakon čega je došlo do optužnice protiv Krunoslava Pratesa, suradnika Službe državne sigurnosti.
Prates je za Đurekovićevo ubojstvo 26 godina poslije, osuđen na doživotni zatvor u Njemačkoj, na temelju iskaza drugog agenta Udbe Vinka Sindičića, čiji iskaz je i sad najvažniji dokaz optužnice zbog koje su zahladili odnosi između Njemačke i Hrvatske. Na suđenju Pratesu Perković i Mustač su se navodili kao naručitelji tog ubojstva. Njemačko pravosuđe od tada traži Perkovićevo i Mustačevo izručenje.
Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu konačno je i formalno u svibnju odnosno kolovozu ove godine podiglo optužnice protiv Perkovića i Mustača za sudjelovanje u Đurekovićevu ubojstvu. Perkoviću se predbacuje da je zasad nepoznatim izvršiteljima ubojstva predao ključeve garaže u kojoj je Đureković 1983. ubijen, a Mustaču da je kao Perkovićev pretpostavljeni dao nalog za ubojstvo Đurekovića.
Za suđenje vlada veliko medijsko zanimanje. Za njega se akreditiralo 127 novinara iz 31 medija, od čega deset iz Hrvatske, a njemački je prvi program sinoć po drugi put prikazao dokumentarni film „Ubojstva u Titovo ime“, u kojem su njemački autori istraživali oko 30 likvidacija imigranata u Njemačkoj koje je izvela UDBA-ubili su tada oko stotinu ljudi u inozemstvu, više nego ruski KGB-navode autori.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
