Najavljena reforma hitne medicinske pomoći i povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja predstavljaju udar na građane i utjecat će na smanjenje dostupnosti zdravstvene zaštite, ocijenili su u srijedu sudionici okruglog stola “Što nam donosi najavljena reforma zdravstva”, koji je organizirala Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ).
Počasna predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalna skrbi Spomenka Avberšek ocijenila je kako se ne radi ni o kakvoj reformi nego o načinu na koji se financijska konsolidacija zdravstvenog sustava želi prebaciti na teret građana, dok je novinarka Nataša Škaričić najavila da će protiv predloženih izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Naplata hitne bolničke pomoći protuustavna
Škaričić smatra da je predložena hitna procedura donošenja zakona suprotna poslovniku Hrvatskog sabora i u neskladu s procedurom Zakona o procjeni učinaka pravnih propisa, dok je naplata hitne bolničke zdravstvene zaštite najvjerojatnije i protuustavna, jer oba zakona kažu da se zdravstvena zaštita mora pružiti svima pod jednakim uvjetima, a ustavna odredba poziva se na zakon.
“Kad ministar govori o solidarnosti, onda mora znati da je u Hrvatskoj oduvijek postojalo solidarno zdravstvo – zdravog prema bolesnom, bogatog prema siromašnom, a on uvodi još jednu solidarnost pa kaže da ono što bi trebala svaka uređena socijalna država napraviti prema svojim građanima, to sada građani moraju plaćati sami”, rekla je Spomenka Avberšek.
Podsjetila je na predizborna obećanja da neće doći do povećanja participacije i dopunskog osiguranja, a Nakić sada predlaže povećanje police dopunskog osiguranja sa 70 na 89 kuna “ne zato da se to uloži u sustav nego da se namiri dug države prema HZZO-u”.
Liječnici kod privatnika na štetu pacijenata u javnom zdravstvu
Katastrofalnim je ocijenila omogućavanje svim liječnicima koji to žele da mogu raditi kod privatnika, jer će to ići na štetu pacijenata u javnom zdravstvu, te istaknula kako medicinske sestre i medicinski tehničari, koji bi trebali obavljati trijažu u hitnim bolničkih prijemima, nisu za to školovani, već je to posao liječnika.
Komentirajući uvođenje naplate od 150 kuna za nehitne pacijente u OHBP-ima, Avberšek se našalila da će pacijenti, koji su zbog dugog čekanja na neku pretragu odlazili privatnicima, sada moći za vikend barem dva puta godišnje otići na sistematski pregled u OHBP i za jednu uslugu, poput ultrazvuka mjehura, platiti 150 kuna, umjesto da kod privatnika plate 350 kuna.
Predsjednik KUZ-a Ivica Belina drži kako je reforma hitne medicinske pomoći udar na građane jer se na njih prebacuju troškovi koje država nije uplaćivala HZZO-u, a po zakonu je bila dužna.
Kaže kako se reforma hitne ne može provesti samo uvođenjem obveze dežurstava liječnicima koncesionarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer u domovima zdravlja nemaju sve potrebne uvjete za rad. Očekuje da će građani često koristiti mogućnosti nadoplate od 150 kuna jer će ljudi biti prisiljeni koristiti hitnu.
Predsjednica Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite Josipa Rodić kaže da oni nisu protiv dežurstava vikendom, ali je problem što im lokalna samouprava, s kojima koncesionari potpisuju ugovore, ne želi osigurati logistiku, odnosno korištenje biomedicinskog laboratorija i ultrazvučne i rendgenske dijagnostike, bez čega nije moguće obaviti kvalitetan posao.
Bolje preventiva nego dodatno plaćanje
Radiologinja u Domu zdravlja centar Svjetlana Antonini kaže da u domovima zdravlja nemaju nikakve informacije o uvođenju dežurstva i ne vidi kako bi se time postigle uštede. Antonini, koja se bavi dijagnostikom raka dojke, smatra da je, umjesto kažnjavanja pacijenata kroz dodatna plaćanja, puno korisnije uštedjeti novac pomnijim otkrivanjem i boljim liječenjem raka.
Ističe kako na liječenje raka dojke otkrivenog u ranoj fazi, kada je manji od centimetra, društvo potroši godišnje 50.000 kuna, dok liječenje žene s metastatskim rakom društvo godišnje stoji 500.000 kuna.
“Pobrojite koliko žena umre s prekasno otkrivenim rakom dojke i koliko smo novaca potrošili, pa ćemo shvatiti da svu koncentraciju treba usmjeriti na preventivne preglede, a ne na sitne uštede kroz povećanje dopunskog osiguranja te nadoplate i kažnjavanje pacijenata”, kazala je Antonini.
HSU: Dosad 31.000 potpisa protiv poskupljenja dopunskog osiguranja
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) izvijestila je u srijedu da je u prvom tjednu akcije prikupljanja potpisa protiv poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja prikupila 31.383 potpisa građana u cijeloj Hrvatskoj.
“Akciju skupljanja potpisa protiv poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna pokrenuli smo kako bi zaustavili nepotreban udar na džepove građana u korist privatnih osiguravajućih kuća. Ako država uništi dopunsko zdravstveno osiguranje koje je u njenom vlasništvu, postoji opasnost da će starijim osobama privatni osiguravatelji policu dopunskog naplaćivati po višestruko većim cijenama jer spadaju u rizičnu skupinu, ili će ih odbiti osigurati, na što ne možemo pristati jer vjerujemo da je postojeći model, koji se temelji na solidarnosti mladih i starijih građana, financijski isplativ, dobar i održiv”, ističu u HSU-u.
Potpisi se prikupljaju na frekventnim mjestima u svim većim gradovima, a peticija se može može potpisati i preko interneta. HSU poziva građane da do kraja mjeseca podrže akciju svojim potpisom “kako bi stali na kraj Vladinim ‘reformama’ koje se prebijaju isključivo preko leđa građana”.
Akciju su do sada podržale Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, a u aktivno prikupljanje potpisa uključit će se i Forum mladih SDP-a, čime se šalje poruka da su naši mlađi sugrađani spremni poduprijeti umirovljenike u borbi za zajednička prava, stoji u priopćenju.
SSSH piše Nakiću protiv najavljene zdravstvene reforme
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputio je u srijedu ministru zdravlja Dariju Nakiću otvoreno pismo pod geslom “Zdravlje nije na prodaju”, u kojem se protivi najavljenim mjerama zdravstvene reforme i upozorava na izostanak prethodnih konzultacija sa socijalnim partnerima.
Uoči Nakićeva obraćanja Gospodarsko-socijalnom vijeću, koje je najavljeno za ponedjeljak, 25. travnja, SSSH u pismu izražava protivljenje poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja i participacije, omogućavanju dopunskog rada liječnika, te promjenama u organizaciji hitne medicinske službe.
Komercijalizacija zdravstva u interesu liječničkog lobija
Najavljene mjere SSSH ocjenjuje daljnjom komercijalizacijom zdravstvenog sustava u interesu liječničkog lobija (istovremeno zaposlenog u javnom i privatnom sustavu) i financijske industrije, te nastavak “isisavanja” značajnih financijskih sredstava iz javnog sustava u privatne džepove. Ističe kako je sada jasno “da smjer više nije ‘kanadizacija’, već ‘amerikanizacija’ zdravstva”.
Sindiklaci se protive poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja za 19 kuna, jer time država prevaljuje na građane financiranje obveza koje ona godinama ne podmiruje, a očito to ne namjerava niti ubuduće.
Po zakonu državni proračun treba svake godine platiti HZZO-u police osiguranja za neosigurane osobe, socijalne slučajeve, zatvorenike… Riječ je o oko 980.000 osoba (po raznim kriterijima), na što se država zakonski obvezala. No, samo lani, po saznanjima SSSH-a, zbog toga je stvoreno novih 420 milijuna kuna duga. Taj se teret sada želi prenijeti na građane i pritom “pogodovati financijskim lobijima i privatnim osiguravateljskim kućama”, optužuje SSSH.
Osim toga, povećanjem maksimalnog iznosa participacije za bolničko liječenje s 2000 na 3000 kuna radi se pritisak na građane da i dalje uplaćuju dopunsko osiguranje. Riječ je, kažu sindikalci, o neprihvatljivoj ucjeni građana koji bi zbog poskupljenja otkazivali dopunsko osiguranje.
Preusmjeravanje pacijenata u privatno zdravstvo
Upozoravaju da će pravilnik o davanju odobrenja zdravstvenim radnicima u javnim ustanovama za sklapanje poslova kod privatnih poslodavca samo dovesti do preusmjeravanja pacijenata u privatno zdravstvo na trošak javnih financija. “Ako je tome razlog dodatni prihod liječnika, predlažemo da javni liječnici u javnom zdravstvu rade prekovremeno i riješe liste čekanja, te da im se za taj rad plati javnim novcem”, poručuje SSSH.
Problem vide i u najavljenoj reorganizaciji hitne službe. Neprihvatljiva im je telefonska ili prijemna trijaža, ali i plaćanje pregleda ako se pokaže da pacijent nije bio hitan slučaj. “Eventualnu zloupotrebu hitne službe treba rješavati na drugi način jer će se ovim putem odbiti i oni pacijenti koji su hitni, ali su duboko svjesni da eventualni trošak ni u kojem slučaju nisu u stanju podmiriti”, ističu sindikalci.
SSSH podsjeća na početne “lijepe riječi” premijera Tihomira Oreškovića o socijalnom partnerstvu i važnosti socijalnog dijaloga no, sporazum Vlade i socijalnih partnera o tripartitnim socijalnom dijalogu u oblikovanju javnih politika u ovom se slučaju nije poštivao, a fragmente zdravstvene reforme sindikati su doznavali dijelom kroz medije, a dijelom kao spinove i probne balone.
Koliko novca, toliko zdravlja
Nakon što je u utorak Vlada socijalnim partnerima predstavila promjene u zdravstvenom sustavu u sklopu nacrta Nacionalnog programa reformi koji Vlada, u sklopu Europskog semestra, idućeg tjedna upućuje Europskoj komisiji, prilično je jasno da se reforma svodi na načelo “Koliko novca, toliko zdravlja”, tvrdi SSSH.
Sindikalci podsjećaju na nedavnu izjavu saborske zastupnice, liječnice Ines Strenje Linić (Most) da reformu javnog zdravstvenog sustava oblikuju stručnjaci, odnosno liječnici i njihove udruge, a ne političari. Upozoravaju kako reformu rade upravo oni koji to nikako ne bi smjeli jer su “interesno premreženi unutar sustava bremenitog korupcijom, financijskim inžinjeringom i nepotizmom “.
SSSH podsjeća Nakića da se Hrvatska ustavno deklarira kao socijalna država, što je posebice nužno poštovati u zdravstvenom sustavu. “Pravo na zdravlje je temeljno i univerzalno ljudsko pravo, a javno-zdravstveni sustav mora odgovoriti prvenstveno potrebi očuvanja i unaprjeđivanja zdravlja građana, te putem osiguranja, prevenirati osiromašenje u slučaju teških i kroničnih bolesti”, ističe se u pismu SSSH-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
