Udruga Promatrač i Centar za europske studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu organizirali su okrugli stol na temu promjene izbornog sustava na kojem su raspravljali SDP-ov Peđa Grbin, HDZ-ov Davorin Mlakar, Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista te Željka Markić i Krešimir Planinić iz Građanske inicijative “U ime obitelji”. Moderator je bio docent i predstojnik Centra za europske studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Hrvoje Špehar.
SDP I HDZ otvoreni za razgovor, ali protiv referendumskih promjena izbornog zakona
Peđa Grbin (SDP) istaknuo je kako se o pitanju promjene izbornog sustava ne smije pristupiti parcijalno, već se radi o problemu kojem se treba pristupiti sustavno i gledati dugoročno. Naglasio je kako je SDP „otvoren za razgovor“, ali da smatra da promjene izbornog sustava referendumom nisu prihvatljive. Isto tako, podsjetio je da SDP-ova većina u Saboru kani promijeniti dio izbornog zakona koji se odnosi na medijsko praćenje izbora te Zakon o referendumu. Najavio je kako nije siguran da će ubuduće biti moguće promjene Ustava referendumom te da će se uvesti savjetodavni referendum te kako se kani mijenjati dio zakona koji govori o mjestima izjašnjavanja birača, prebrojavanju i obrazloženju referendumskog pitanja što je nedavno zatražio i Ustavni sud.
“Izborno zakonodavstvo se ni tehnički, ni suštinski ne može riješiti referendumom”, kazao je pak Davorin Mlakar (HDZ) te dodao kako se izborni sustav mora rješavati samo sustavnom promjenom. Sve su inicijative dobrodošle, no u samom izbornom sustavu ima važnijih pitanja koje se trebaju riješiti, smatra Mlakar.
Napomenuo je i to kako je Jadranka Kosor i tadašnja HDZ-ova vlada prva uvela mogućnost preferencijalnog glasovanja za parlamentarne izbore te istaknuo kako bi preferencijalnim glasovanjem birači tek trebali korigirati stranke. Što se tiče pak točke izbornog praga, Mlakar je upozorio na mogućnost da u Sabor ulaze “outsajederi”.
Osvrćući se na to da „U ime obitelji“ traži biranje saborskih zastupnika imenom i prezimenom, Mlakar je izjavio kako se “politička karijera gradi na različite načine, ali kroz djelovanje u političkim strankama kojih ima preko 150 registriranih. Treba vremena za profilaciju”, naglasio je Mlakar.
Što se tiče snižavanje izbornog praga s 5 na 3 posto, Mlakar je kazao kako u parlamentu ni ne trebaju biti stranke koje ga ne mogu proći. “Snižavanjem izbornog praga ne garantira se da će sustav nužno biti bolji”, rekao je Mlakar te istaknuo kako nije korektno djelomično sagledavati sustav te kako će se promjenom narušiti i destabilizirati početni cjeloviti izborni sustav.
Lesar: povijesna prilika
U ime Hrvatskih laburista govorio je Dragutin Lesar koji je poručio saborskim zastupnicima da imaju povijesnu priliku promijeniti zakon, a kao primjer je naveo činjenicu da je 78,5 posto građana tijekom europarlamentarnih izbora iskoristilo priliku preferencijalnog glasovanja što je odraz političke odluke i zainteresiranosti birača.
Lesar je napomenuo kako su laburisti iznijeli dva prijedloga o izmjeni izbornog zakona, točnije prijedlog o promjeni zakona o izboru zastupnika i o izbornim jedinicama te da od 10. srpnja 2014. pa sve do danas nije pokrenula politička rasprava.
Laburisti su predložili kako 140 zastupnika u Hrvatskoj i 3 u dijaspori imaju pravo na 3, odnosno 1 preferencijalni glas, nestanak institucije nositelja liste te 6 izbornih jedinica u kojem bi se biralo 20, odnosno 26 zastupnika – ovisno o broju glasova. Laburisti su predložili odstupanje od 3,6 posto te zabranu kandidiranja onih osoba koje su u bijegu pred hrvatskim zakonodavstvom.
U ime obitelji: izborni zakon je nepravedan, Ustavni sud je upozorio na to još 2010. godine
Voditelj pravnog tima “U ime obitelji” Krešimir Planinić podsjetio je kako će se birači imati priliku izjasniti o raspisivanju referenduma od 21.9. do 5.10. te podsjetio kako je izborni zakon zapravo došao sada pod povećalo samo radi nas, “običnih građana”, koji u najvišem predstavničkom tijelu želimo imati predstavnike koji su više odgovorni biračima. Planinić je podsjetio kako „U ime obitelji“ predlaže da se u Ustav unesu načela koja će onda zakonodavac, ako tako odluče birači, morati unijeti i u sve zakone koji definiraju izbore – preferencijalno glasanje bez cenzusa kojim birači određuju poredak kandidata koji ulaze u Sabor, dopisno i elektroničko glasanje za sve hrvatske državljane bez obzira na njihovo prebivalište, snižavanje izbornog praga s 5 na 3 posto (u većini zemalja EU prag iznosi 2 do 4 posto), obavezu prikupljanja 3000 potpisa birača za stranke koje žele ući u Sabor, izjednačavanje broja birača u izbornim jedinicama – sadašnje razlike u veličini izbornih jedinica su veće od 30 posto, što znači da glas birača ne vrijedi isto u svakoj izbornoj jedinici te stvaranje samostalnih lista za sve stranke, odnosno, da se koalicije stvaraju nakon izbora kako bi u Sabor ulazile stranke koji istinski predstavljaju birače. Izborna načela nalaze se u ustavima brojnih država Europske unije. Odvjetnik Planinić pojasnio je kako referendumsko pitanje donosi cjelovito rješnje i kako je zanimljivo da se g. Grbin protivi referendumskoj promjeni izbornog sustava, jer tvrdi da je parcijalna, a istovremeno najavljuje promjenu samo dijela izbornog zakona koji se odnosi na medijsko praćenje izbora.
“Glasovi više od 25 posto birača koji su izašli na prošle izbore i glasali, zato što stranke za koje su glasali nisu prešle izborni prag od 5 posto, osigurali su da u Sabor nezasluženo uđu kandidati stranaka za koje ti birači uopće nisu glasali. Dakle, svaki četvrti glasač ostao je bez svog predstavnika u Saboru”, kazao je Planinić te pojasnio kako očito ne postoji politička volja političke kaste da izborni zakon učini pravednijim te je u ovom trenutku građanski, narodni, referendum jedini način promjene izbornog sustav. Preferencijalno glasanje, naglasio je Planinić omogućuje da birači odrede tko od kandidata sa stranačke liste ulazi u Sabor što ne samo da demokratizira izborni sustav već i političke stranke. Isto tako, odvjetnik Planinić podsjetio je kako od 120 stranaka registriranih u Hrvatskoj većina služi samo kao „magla demokracije“, jer se javljaju samo od izbora do izbora, a njih 70 posto ne dobije niti jedan posto glasova. Zbog toga je U ime obitelji, nudeći zaokruženo rješnje za demokratizaciju izbornog sustava uz sniženje izbornog praga.
Markić: građanski referendum omogućuje da se izborni sustav demokratizira već za sljedeće parlamentarne izbore
Članica organizacijskog odbora građanske inicijative „U ime obitelji“ Željka Markić pojasnila je kako je u ovako teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi potrebno osigurati da u sljedeći saziv Sabora koji onda imenuje vladu i odobrava svakog ministra u toj vladi, uđu sposobni, a ne podobni zastupnici odgovorni biračima. „Drago mi je čuti kako su i SDP i HDZ „otvoreni za razgovore o izbornom zakonu“. No, mi smo u Inicijativi „otvoreni za djela, za promjene onoga što nije dobro i to sada, bez daljnjih odgađanja od 4 ili 5 godina“. Markić je podsjetila kako je većina saborskih zastupnika u Saboru više odgovorna svojim strankama nego biračima čije interese trebaju zastupati. Kao primjer navela je činjenicu kako ćemo teško naći zastupnika u Saboru koji će reći da aktualna vlada dobro upravlja Hrvatskom, a još teže ćemo naći zastupnika koji će iznijeti argumente koji dokazuju da aktualna vlada ima znanja i sposobnosti izvesti Hrvatsku iz gospodarske krize. Međutim, naglasila je Markić, niti nakon najnovijeg pada BDP-a – saborski zastupnici nisu zatražili izglasavanje nepovjerenja aktualnoj vladi i zatražili njezinu ostavku. Zašto? Zato što se brinu za interese svojih stranaka koje su formirale vladu, a ne interese građana, birača koje aktualna Vlada ne zastupa. „Evo, to mi želimo referendumom promjenti. Želimo izborni zakon koji će osigurati da u Sabor uđu ljudi koji neće pitati iz koje su stranke ministri, već kako rade svoj posao“, zaključila je Markić.
Šalaj: Preferencijalno glasovanje povećava legitimnost i eventualno izlaznost
Docent na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj osvrnuo se u svom komentaru na sve postojeće prijedloge izmjena izbornog zakona, točnije inicijative “U ime obitelji”, laburista i GONG-a te kazao kako su svi prijedlozi “manje-više” na istom tragu, iako se prijedlozi razlikuju, ali tek u detaljima.
“Niti jedan od tih prijedloga nije radikalno reformski usmjeren – radi se o umjerenim promjenama izbornog modela i sustava. Najradikalnije od svega toga je prijedlog inicijative U ime obitelji da se dio izbornog sustava konstitucionalizira”, smatra Šalaj.
Šalaj je istaknuo kako je zanimljivo da se upravo dvije stranke koje se razlikuju gotovo po svim pitanjima, HDZ i SDP, slažu upravo u protivljenju spomenutih prijedloga.
“To je i logično”, smatra Šalaj objašnjavajući kako taj model odgovara velikim strankama zato što od pet elemenata, a na temelju kojih se procjenjuju izborni sustavi, zadovoljava dva – on je jednostavan, građani su se navikli na nj i osigurava stabilnost političke vlasti. Niti HDZ, niti SDP nemaju problema kad su na vlasti s kontroliranjem većine. “Drugo pitanje je da li je to prednost ili nedostatak našeg političkog sustava to što su HDZ-ove i SDP-ove vlade stabilne. Te dvije stranke će reći da je to prednost, drugi da je to nedostatak. Ostala tri elementa za procjenu izbornog sustava su u lošem stanju, a to su izlaznost, razmjernost i legitimnost izbornog i političkog sustava”, ističe Šalaj.
“Iz istraživanja javnog mnijenja nezadovoljstvo građana s ovakvim političkim sustavom je veliko. Preferencijsko glasovanje ide na ovaj dio legitimnosti i eventualno povećavanja izlaznosti. Naravno, učinci će biti vidljivi tek kad se uvede.
Spuštanje izbornog praga rezultiralo bi većom proporcionalnosti
Spuštanje izbornog praga ide u smjeru veće proporcionalnosti, zastupljenosti, smatra Šalaj te dodaje kako je za njega najsporniji prijedlog pitanje predizbornog koaliranja, jer će se birači ili trebati složiti sa svim prijedlozima promjene izbornog sustava kao cjelinom. „Slažem se s Lesarom da je pravo HDZ-a i SDP-a da ne odstupaju od ovog modela izbornog zakona jer im to odgovara, ali je i pravo građana da putem referenduma ako im takva pozicija ne sviđa, da se pokušaju izboriti za malo redizajniraniji izborni model s nikakvim velikim promjenama”, kazao je Šalaj.
Prije samo 6 mjeseci GONG i aktualna vlast pokušali su promijeniti Ustav i nisu se založili za uvođenje preferencijalnog glasanja
Osvrćući se na tvrdnje Peđe Grbina kako SDP želi demokratizirati izbore, ali cjelovitim rješnjem, Željka Markić je podsjetila kako su vladajuće stranke, laburisti i predsjednik Josipović i GONG prije samo 6 mjeseci, u prosincu 2013. godine pokušali promijeniti Ustav, pri čemu je glavni cilj bilo spriječiti izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj i da su u tom pokušaju predlagali da se de facto onemogući građanski referendum zahtjevom da ubuduće za neku ustavnu promjenu treba glasati više od 50 posto registriranih birača. „Tada, prije samo 6 mjeseci, svi oni koji se sada zalažu za preferencijalno glasovanje, ali s odgodom, za pet godina, nisu predložili niti da se uvede preferencijalno glasanje niti da se omogući dopisno glasanje više od 400 000 hrvatskih državljana kojima je otežano korištenje biračkog prava.
Na pitanje novinara je li inicijativa „U ime obitelji“ najavom referendumsko izjašnjavanja najavila svoj ulazak u parlament, Željka Markić odgovorila je kako je inicijativa najavila, odluče li tako građani, uvođenje pravednijeg izbornog sustava. „Naš je cilj“, zaključila je dr. Markić da nakon sljedećih parlamentarnih izbora i konstituiranja vlade 38 menadžera koje je u HEP-u postavila stranka HNS ne zamijeni jednako nesposobnih 38 menadžera iz neke druge političke stranke, već da budu imenovani sposobni stručnjaci koji će znati upravljati ovom državnom firmom na korist svih građana.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa