Hrvatski premijer Tihomir Orešković u srijedu je opisao što je sve Vlada poduzimala u protekla dva tjedna kako bi Hrvatska izbjegla korektivne mjere Europske komisije (EK) zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, te ocijenio jučerašnju odluku EK u vezi toga “vrlo pozitivnom porukom”
“U dva tjedna puno se toga promijenilo”, ustvrdio je Orešković na novinskoj konferenciji u Banskim dvorima, podsjetivši da je prije dva tjedna u Zagrebu bio potpredsjednik Europske komisije (EK) Valdis Dombrovskis te uputio Hrvatskoj snažnu poruku o tome da joj prijete korektivne mjere jer nisu provedene reforme.
“Hrvatska je bila jedina država kojoj su prijetile te korektivne mjere”, kazao je Orešković, ustvrdivši da bi njihovo uvođenje za Hrvatsku bilo “katastrofa”. To bi bila katastrofa prije svega za investitore jer Hrvatska nije pokrenula reforme, pojasnio je Orešković, dodavši da ni za građane to ne bi bila pozitivna priča, jer bi EK vrlo aktivno sudjelovala u reformama za koje on vjeruje da ih Hrvatska može sama pokrenuti.
“Poslije nekoliko dana poslao sam pismo predsjedniku EK Jean-Claude Junckeru da je ova Vlada spremna voditi reforme i da nema razloga da EK pokrene korektivne mjere te da ćemo sami provesti reforme”, istaknuo je Orešković.
Kako je naveo, prošlu subotu su on i ministar financija Zdravko Marić, provevši pet sati na telefonu, utvrdili program reformi, koji je nakon toga Hrvatska predala EK i prije zadanog roka. Riječ je o detaljnom dokumentu o reformama na pet stranica, izjavio je Orešković.
“U subotu sam se čuo s Dombrovskisom, i vrlo jasno sam naveo koje su naše reforme te da sam uvjeren da će ovaj dokument biti dovoljan da EK uvidi da smo ozbiljni i da nema razloga zašto bi se trebale uvesti te korektivne mjere”, rekao je Orešković. “Jučer je EK potvrdila naš plan i proračun te poručila da neće aktivirati te korektivne mjere, tako da mislim da smo dobili vrlo pozitivnu poruku”, izjavio je Orešković, najavivši kako će taj dokument vrlo skoro biti predstavljen javnosti.
Europska komisija objavila je u utorak da je Hrvatska zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a Komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa, koje moraju predati do kraja travnja.
Hrvatska je jedna od pet zemalja članica koje imaju makroekonomske neravnoteže, uz Bugarska, Francuska, Italija i Portugal.
Komisija dijeli zemlje u četiri kategorije. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj one s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.
Od 18 zemalja članica za koje je provedena dubinska analiza, u njih šest je ustanovljeno da nemaju makroekonomske neravnoteže, sedam zemalja ima neravnoteže, a pet ih ima prekomjerene neravnoteže.
Sve zemlje koje imaju neravnoteže i prekomjerne neravnoteže bit će pod specifičnim monitoringom, u skladu sa stupnjem i prirodom neravnoteža.
Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže i da su slabosti povezane s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti.
“Skromni ekonomski oporavak trebao bi olakšati korporativno razduživanje, a poboljšanje bilance tekućeg računa trebalo bi pridonijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, krediti koji se ne otplaćuju i dalje su visoki, i njegova profitabilnost je niska. Potrebni su daljnji napori i poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje okvira za nesolventnost i jačanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje opstaje veliki jaz koji zahtijeva specifične mjere, posebice u pogledu upravljanja javnim poduzećima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju kredita koji se ne otplaćuju”, navela je u utorak Komisija.
Program reformi
Odgovarajući na upit novinara što sadrži taj program reformi, Orešković je na konferenciji istaknuo reforme vezane uz zdravstvo, odnosno načine na koji će se smanjiti rastući dug u tome sektoru, pri čemu je spomenuo konsolidaciju, administrativne procese i javnu nabavu. Drugo su područje mirovine i plaće, koje se, kako je kazao, neće dirati, ali će se raditi na daljnjoj penalizaciji ranijeg umirovljenja.
Orešković je izdvojio i socijalne beneficije i povećanje efikasnosti, javni sektor i područje javne nabave te dodatnih strukturnih mjera, a tu su i pravosuđe i ubrzanje procesa, EU fondovi, potom loši zajmovi u bankarstvu i državna poduzeća te kako poboljšati upravljanje njima.
Orešković: Balkanska ruta zatvorena, danas smo na nuli
Hrvatska, Slovenija i Austrija na summitu EU-a u ponedjeljak zagovarale su zatvaranje balkanske rute za migrante i rezultat toga je da “smo danas na nuli”, rekao je u srijedu na tiskovnoj konferenciji hrvatski premijer Tihomir Orešković
Naš je zajednički stav bio da treba zatvoriti balkansku rutu i da takva formulacija treba ući u završnu izjavu sa summita, rekao je Orešković. Iako je izjava ublažena pa su čelnici EU-a prihvatili forumlaciju da je “neregularni tok migranata duž zapadnobalkanske rute sada završen”, Orešković smatra da je cilj ispunjen jer je poruka iz Bruxellesa bila jasna.
Slovenija je jučer aktivirala schengenska pravila, što znači da osoba koja ne traži azil neće proći kroz Sloveniju, što je stvorilo domino efekt od Hrvatske preko Srbije do Makedonije, rekao je premijer.
“Danas smo na nuli”, naglasio je Orešković govoreći o broju migranata u prolasku kroz Hrvatsku. “To je pozitivan rezultat za Hrvatsku i za naše susjede”.
Sve se to dogodilo bez ikakvih tenzija, izazova, zahvaljujući super suradnji i odličnoj koordinaciji s državama balkanske rute, rekao je Orešković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa