Orešković: Podržavam pravo homoseksualnih parova na udomljavanje djece, Selak Raspudić: Ne postoje društveni preduvjeti za to

orešković
Foto: fah, snimka zaslona

Marija Selak Raspudić kao nezavisna kandidatkinja na listi Mosta, a Dalija Orešković kao predsjednica Stranke s imenom i prezimenom – sjele su u parlamentarne klupe kao oporbene zastupnice. Za što će se zalagati u Saboru, smatraju li da je trenutačni izborni zakon diskriminirajući te što misle o drugim političkim, ideološkim i društvenim pitanjima, nove zastupnice odgovaraju u duelu za Večernji list, koji djelomice prenosimo.

Oko kojih tema ćete se posebno angažirati u novom sazivu Hrvatskog sabora?

Marija Selak Raspudić: Angažirat ću se oko procesa koji potiču demokratizaciju društva, odnosno oko izrade izbornog zakona koji će služiti da bi se putem njega manifestirala volja naroda, a ne stranačkih čelnika. U pogledu konkretnih područja, koncentrirat ću se na obrazovne politike s naglaskom na poboljšanje materijalnih uvjeta, od stanja škola, statusa učenika do položaja nastavnika, i kritičko sagledavanje novih trendova koji se odnose na virtualizaciju obrazovnog sustava, što je posebno važno upravo sada, u vrijeme koronakrize koja služi kao izlika za forsiranje hitne i nepromišljene digitalizacije obrazovanja koje će uvelike utjecati na (de)formiranje sadašnjih generacija učenika.

Dalija Orešković: Teritorijalni preustroj – majka svih reformi, reforma javne uprave, antikorupcijski zakoni i rješavanje problema u pravosuđu, smanjenje porezne presije, ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta, stvaranje uvjeta za poštenu i fer tržišnu utakmicu te obrazovanje.

Koji je vaš stav o izboru nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, s obzirom na nesrazmjer broja glasova koje moraju prikupiti zastupnici koji su dio određene manjine u odnosu na ostale?

Marija Selak Raspudić: Zanimljivo je da “zadrta”, “šovinistička” i “ustaška” Hrvatska ima politički najzaštićenija prava manjina u Europi. Mali broj glasova koje manjinske liste dobivaju ukazuje na to da su sami pripadnici tih manjina puno skloniji građanskom modelu jer velikom većinom glasaju za opće, a ne za manjinske liste. Primjerice, ako pogledamo broj glasova koje su na izborima dobile tri manjine koje imaju samostalne liste, srpska, mađarska i talijanska, vidimo da je tek oko sedam posto Srba u Hrvatskoj glasalo za srpsku manjinsku listu, oko dvadeset posto Mađara za mađarsku i oko pet posto Talijana za talijansku. No, veći je moralni problem što je takva pozitivna diskriminacija postala predmetom političke trgovine pa sada predstavnici nacionalnih manjina s tako stečenim legitimitetom ne staju, kao što je bilo uobičajeno, uz uspostavljenu Vladu, nego čine prevagu u tome tko će je uopće moći sastavljati.

Dalija Orešković: Ne želim smanjivati postojeći opseg prava manjina, no način na koji se ta prava koriste može biti itekako dvojben. Protivim se svakom obliku prevelike moći i velike mogućnosti utjecaja na vlast na temelju malog broja dobivenih glasova.

Što mislite treba li homoseksualnim parovima omogućiti posvajanje djece i koja je vaša definicija obitelji?

Marija Selak Raspudić: To je pitanje koje, između ostalog, zahtijeva kompleksnu analizu društvenih okolnosti kako bi se mogla donijeti odgovorna politička odluka, a njegovo svođenje na parolu, koja bi na ovom mjestu služila isključivo tome da se netko okiti vlastitom (ne)tolerantnošću bez razmišljanja o posljedicama svojih izjava, štetno je i za homoseksualne parove i za djecu koja čekaju posvajanje. Na tom tragu, imajući u vidu istraživanja provedena u Hrvatskoj, primjerice istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj 2015. koje su izradili Dragan Bagić i Anja Gvozdanović, te stav mladih ljudi prema homoseksualnosti, ne mislim da postoje društveni preduvjeti u kojima bi se to posvajanje moglo odviti, a da ta djeca ne budu kasnije diskriminirana. U tom smislu prava djece pretežu nad pravom na djecu, odnosno borba za bilo čija “odrasla” prava ne može se odvijati nauštrb prava djeteta. No, također, treba biti svjestan da danas u društvu žive djeca koja dolaze iz homoseksualnih zajednica u kojima im je jedna osoba biološki roditelj. Kako je tu riječ o našoj stvarnosti, a ne o nekoj mogućoj budućnosti, važno je pripaziti da ona ne budu diskriminirana.

Dalija Orešković: Uzajamna briga i skrb svih članova jednih o drugima, spol je u tom smislu sekundarno pitanje. Prava djece moraju biti iznad bilo čijih pojedinačnih ideologija. Podržavam pravo gej parova na udomljavanje.

>Poljska uvodi ustavnu zaštitu djece: zabranu udomljavanja/posvajanja homoseksualnim parovima

Što mislite o Thompsonovoj pjesmi “Lijepa li si”, s obzirom na nedavni događaj povezan s njemačkim nogometašem Manuelom Neuerom i njegovim odjecima u domaćim i stranim medijima?

Marija Selak Raspudić: Mnogo vike nizašto.

Dalija Orešković: Thompsonu se pridaje previše pozornosti s obzirom na kvalitetu njegova glazbena opusa.

Do kada će Hrvatska biti opterećena odnosima iz Drugog svjetskog rata?

Marija Selak Raspudić: Dok se ne dogodi treći svjetski rat.

Dalija Orešković: Dok postavljanje takvih pitanja u intervjuima ne postane potpuno suvišno.

Koji vam je omiljeni znanstvenik ili književnik i zašto?

Marija Selak Raspudić: Sklonija sam konkretnim mislima i djelima pojedinih autora nego imenima koja uključuju njihove cjelokupne opuse. Stoga ću za ovu priliku izdvojiti Alberta Camusa koji je kao kritičar boljševičkih metoda pokušavao pobjeći iz “začaranog kruga nasilja”. Primjenjivo i na naše podneblje, posebno su mi zanimljivi suptilniji oblici diskurzivnog nasilja koje se ogleda u pokušaju isključenja neistomišljenika iz javnog prostora, na tragu onoga što je Sartre svojevremeno odgovorio Camusu, a ticalo se njihove polemike oko sredstava kojima se treba koristiti komunistička partija: “U svakom slučaju dobro je da sam ti rekao ono što mislim. Časopis ti je otvoren ako mi želiš odgovoriti, ali ja ti nikada više neću uzvratiti. Izrekao sam ono što si mi značio i što mi značiš sada, ali, ma što zauzvrat imao reći ili uraditi, odbijam se boriti s tobom.”

Dalija Orešković: Nikola Tesla. Jer je Ličanin.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list