U višesatnom prosvjedu u organizaciji udruge Franak u Zagrebu je, po procjenama policije, u subotu sudjelovalo između osam i deset tisuća građana. Osim dužnika kredita u švicarskim francima ili eurima, na prosvjednom skupu sudjelovale su i druge obespravljene skupine hrvatskih građana, nezaposleni, blokirani, umirovljenici i hrvatski branitelji. Uz ostalo, zatražili su ostavku guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića.
Još u siječnju ove godine zastupnici u Hrvatskom saboru upirali su prstom u HNB i guvernera Borisa Vujčića tražeći odgovore zbog novonastale situacije sa švicarcima.
HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić optužio je tad Vladu da Saboru nameće protuustavno rješenje za tečajni udar na dužnike u švicarskim francima te ocijenio da su “stvoreni uvjeti za razrješenje rukovodstva HNB-a” koje smatra odgovornim za probleme s francima.
Naglasio je da Vlada nameće protuustavni presedan, da zakonom o potrošačkom kreditiranju određuje vrijednost kune u odnosu na švicarski franak, neće riješiti nego odgoditi problem koji je neodgodiv, a tvrdi da je problem prouzročio HNB, koji je dopustio da se na tržištu pojavi “pokvareni proizvod”.
HNB je prozvao da nije učinila ono što je morala, ocijenivši da nije dostojna zvati se narodnom bankom.
“Stvorene su sve pretpostavke da se razriješi rukovodstvo HNB-a, koje je prouzročilo ovakav problem. Bez obzira na prijateljstvo, pokrenite postupak za razrješenje rukovodstva HNB-a i imate već prvi glas”, pozvao je Marić Lalovca.
U ožujku se pod “paljbom” HDZ-ova Gorana Marića, našao i zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić koji je tad i napustio sabornicu pri samom kraju rasprave o polugodišnjem izvješću HNB-a.
Martić se u završnom izlaganju osvrnuo na kritike zastupnika da HNB nije adekvatno odgovorila na problem zaduživanja u švicarskim francima.
“HNB je često upozoravala na rizik zaduživanja u švicarskim francima, a sada možemo i isto tako upozoriti i na rizik Euribora i Libora kao parametra korekcije promjenjivih kamatnih stopa. Tko zna što će biti za tri, četiri, pet, 10 ili 15 godina s Liborom, Euriborom, a on je sad postao parametar za mijenjanje kamatnih stopa”, rekao je zamjenik guvernera.
“Vi niste tu da samo upozoravate na negativne pojave i rizike, nego da ih spriječite”, uzvratio mu je Marić, kojega je posebno isprovocirala Martićeva tvrdnja da HNB nije imala instrumente kojima bi spriječio djelovanje ilegalnih kreditora pa ni kredite koje su dodjeljivale Reiffeisen zadruge.
HNB je prozvao da nije poduzela ništa kako bi ubrzala izlazak Hrvatske iz krize.
“Ništa niste učinili, jer vas Hrvatska ne interesira ni hrvatski narod, cijela Hrvatska je pod ovrhama, a vi bježite iz Sabora dok ja govorim, sjajno”, optužio je Marić Martića koji je napuštao sabornicu.
HNB je za nečinjenje još jednom prozvao i laburist Dragutin Lesar, koji smatra da bi iz punog naziva središnje banke trebalo izbaciti riječ “narodna” i nazvati ju “Hrvatskom bankovnom bankom”.
Na Lesarovu primjedbu da je HNB “statističar, umjesto sukreatora ekonomske politike” replicirao je HDSSB-ov Krešimir Bubalo, koji upozorava da strane banke drže više od 90 posto hrvatskog tržišta te da je teško očekivati da će Hrvatska moći usmjeravati njihovu politiku.
Na vlasništvo stranih nad domaćim bankama upozorava i SDP-ov Draženko Pandek.
“Mislim da je privatizacija devedesetih pokazala da je, ako netko otkupi, na primjer, neku veliku mljekarsku industriju, potpuno nebitno je li Hrvat, je li Nijemac, je li Španjolac. On poslije to proda, novce odnese van, a onda nam njihove bivše supruge drže lekcije u stilu Marije Antoanete o tome zašto smo siromašni”, upozorio je Pandek.
Zastupnici su upozorili i na kreditnu neaktivnost gospodarstva, unatoč činjenici da su “banke pune novca”.
Prisjetimo se, Hrvatski sabor je 23. siječnja 2015. s 85 glasova za, jednim suzdržanim i jednim protiv izglasao dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju koje predviđaju zamrzavanje tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna na godinu dana. Prije toga su, s 81 glasom za, sedam suzdržanih i 19 glasova protiv, prihvatili i amandman Vlade kojim će se zamrzavanje odnositi na sve kredite u ‘švicarcima’, pa i na one veće od milijun kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa