Vlada je ovlastila ministra financija i guvernera HNB-a da europskim institucijama pošalju Pismo namjere za ulazak u “europski tečajni mehanizam dva”, kao prvi korak prema uvođenju eura, što su oni popodne i učinili.
U pismu je i Akcijski plan s 19 mjera koje Hrvatska namjerava provesti u sljedećih godinu dana. Što slijedi, kada ćemo uvesti euro, kakve će biti koristi i trebamo li strahovati od rasta cijena?
O tome su u emisiji HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića govorili gosti ministar financija Zdravko Marić, viceguverner HNB-a Michael Faulend, Branko Grčić (SDP) i prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Poduzetnici koji posluju na stranim tržištima stalno govore: euro nam treba što prije. Za tečaj kune ionako već dugo tvrde da je – precijenjen.
– Prestat će naštimavanje tečaja kune, neće biti naknada, rekao je jedan poduzetnik u uvodnom prilogu emisije.
– Na to smo se svi u studiju malo nasmijali, rekao je Marić nakon priloga.
Dodao je da je naše gospodarstvenike i poduzetnike dobro poslušati.
– Nema nikakvog naštimavanja tečaja, tečaj je tržišna kategorija i HNB vodi politiku fluktuirajućeg tečaja, a dobrim dijelom ga se veže uz euro kao okosnicu za mjere koje HNB provodi, prije svega očuvanje i održavanje stabilnosti cijena, rekao je Marić.
Na pitanje hoće li rasti plaće kad se uvede euro ministar Marić je rekao da plaće, kao i cijene, imaju svoju određenu dinamiku i nisu izravno vezane uz euro.
– Od svih makroekonomskih pokazatelja o kojima pričamo, i kako ih približiti svima nama, priča se svodi na razinu zaposlenosti odnosno razinu plaća. U nekakvim idealnim okolnostima plaće bi trebale pratiti rast produktivnosti samog gospodarstva. Kad gledamo aktualni trenutak gdje je zabilježen rast plaća, i bruto, a zbog poreznih izmjena i još više i neto plaća, s jedne strane to je dobro. Ali kad analizirate od sektora do sektora onda vidite da ima različitih razloga. Neki imaju ovo opravdanje i uporište, a neki sektori zapravo bilježe isključivi rast plaća zbog manjka radne snage i onda se tako stvara pritisak da poslodavci budu primorani dizati plaće. Općenito bi bilo zdravo za gospodarstvo da svi daju svoj doprinos, da ne budu samo poslodavci pod pritiskom manjka radne snage primorani na dizanje plaća, nego da zaista prepoznaju da treba dizati plaće. S druge strane uloga države je da kroz porezni sustav čini sve kako bi pospješila da taj rast plaća bude održiviji stabilnošću javnih financija te dati još dovoljno prostora da plaće mogu imati nekakvu svoju zdravu putanju, rekao je Marić.
Viceguverner HNB-a Michael Faulend rekao što nas očekuje tijekom procesa uvođenja eura.
– Mi ćemo za godinu dana biti jako dobar kandidat za ERM II i tada će Vijeće EU donijeti odluku ili neće ili donijeti u nekom drugom trenutku o u ulasku u tečajni mehanizam dva (ERM II). Onda mi tamo moramo provesti minimalno dvije godine. Nakon toga Vijeće ponovno donosi odluku na temelju konvergencijskog izvješća Europske komisije s Europskom bankom u kojem se radi provjera kriterija nominalne konvergencije odnosno maastrichtskih kriterija, objasnio je viceguverner.
Dodao je da ako mi tijekom našeg boravka ispunimo svih pet kriterija onda ćemo dobiti pozitivnu ocjenu i tada Vijeće EU utvrđuje konverzijski tečaj po kojem će se kuna mijenjati u euro i nakon otprilike šest mjeseci odnosno od nekog 1.1. određene godine ulazimo u Eurozonu odnosno uvodimo euro. Nije želio spekulirati kad bi to moglo biti.
– Hrvatska te kriterije zadovoljava već tri godine. Da smo prije bili sudionici tečajnog mehanizma Hrvatska bi već mogla imati euro. No nema garancije da ćemo za dvije-tri-četiri godine zadovoljavati te kriterije, objasnio je Faulend.
Grčić je na pitanje podupire li SDP uvođenje eura rekao kako je negdje kada je krenula priča 2004. godine s uključivanjem Hrvatske u članstvo EU SDP stao s HDZ-ovom Vladom u istu grupaciju koja je poduprla taj veliki projekt.
– Sudjelujući u pregovorima s EU doprinijeli smo tom velikom procesu. Na neki način i u ovom trenutku ozbiljno držimo i ovaj proces pridruživanja europskoj monetarnoj uniji sa svim dobrim i lošim stranama koje ta priča može donijeti Hrvatskoj. No isto tako svjesni smo da kada se govori o rokovima naša poruka je vrlo jasna – ne treba srljati. Ove rokove koje smo čuli su nekakvi očekivani. Mislimo da je proces jako dobar u tom smislu jer vrši pritisak na tekuću Vladu, pa i onu iza nje, da konačno prione ozbiljnim reformama i mislim da će to biti ogroman doprinos Hrvatskoj generalno, rekao je Grčić.
Marijana Ivanov je govorila što će uvođenje eura značiti za građane te na početku rekla ovisi kako će kome značiti.
– Veliki dio građana je opterećen dugom koji je denominiran u euru ili imaju valutnu klauzulu u euru. Ti građani će biti oslobođeni od valutnog rizika. Jedan dio građana će možda biti i pogođen uvođenjem eura u smislu inflatornih efekata, iako se svi zaista slažemo i da to je neupitna činjenica, da samo uvođenje eura nema velike inflatorne efekte. Imali smo puno veće inflatorne efekte od povećanja PDV-a povećanja trošarina, naftnih šokova, imali smo kad je stopa inflacija bila i 4%, a sad pričamo da inflacija neće biti 2% nego 2,2%. Ti efekti kojih se građani boje su najmanji problem, smatra Ivanov.
– Veći je problem da se ljudi naviknu na novu valutu, da počnu racionalno računati u toj novoj valuti, da budu svjesni koristi da će im i usluge u bankama moći biti jeftinije jer nestaju razni regulatorski troškovi za banke što znači da banke mogu smanjiti neke druge troškove. Smanjit će se ili barem se neće povećavati razlika između kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj i onih i EU području. Međutim, trebamo biti objektivni i gledati taj vremenski proces s aspekta toga da ne znamo u kojoj će se godini uvoditi euro. Benefita ima dosta za građane, za izvoznike, za sve one koji su više uključeni u međunarodnu razmjenu, u međunarodno financiranje imaju i praktično veće koristi od uvođenja eura, objasnila je Ivanov.
Tekst se nastavlja ispod oglasa