Portal Gradonačelnik.hr usporedio je i analizirao izdvajanja gradova za djecu i obitelji. Pritom se izdvaja Vrgorac koji je u tri godine izdatke povećao za nevjerojatnih 677 posto. Vrgorac je i jedan od tek četiri grada u zemlji koji su prošle godine imali pozitivan prirodni prirast.
Usporedimo li analiziranu 2020. s 2017. godinom, izdvajanja za obitelj i djecu povećalo je ukupno 55 gradova od čega njih 13 za više od 100, a Grad Vrgorac za čak 677,17 posto. Vrgorac je s udjelom od 8,27 posto i na čelu liste deset hrvatskih gradova koji su u 2020. godini iz svog proračuna najviše izdvojili za spomenutu namjenu, a prvi je i prema izdvajanju po stanovniku. U odnosu pak na prošlu godinu sredstva za obitelj i djecu najviše je povećao Pakrac izdvojivši 115,68 posto više, piše na portalu Gradonačelnik.hr.
Kako bi popravili vrlo nezavidnu situaciju po pitanju prirodnog prirasta, spriječili ili barem umanjili odljev stanovništva te potaknuli želju za ostankom kao i rast broja stanovnika, hrvatski gradovi služe se, osim napora na gospodarskom planu, i brojnim demografskim mjerama.
Građanima su tako na raspolaganju naknade za novorođenčad, sufinanciranje boravka u vrtiću i produženog boravka u školama, potpore za nabavku školskog pribora, učeničke i studentske stipendije, subvencije pri kupnji nekretnine i ostale pogodnosti zahvaljujući kojima mnoge obitelji lakše spajaju kraj s krajem, a značajni resursi ulažu se i u gradnju predškolskih ustanova, dječjih igrališta, terena za rekreaciju, sport i sl. ne bi li se podigao standard te osigurali što kvalitetniji uvjeti života.
Vrgorac na prvom mjestu
Što se tiče udjela u proračunu za 2020. godinu koji se odnosi na izdvajanje za obitelj i djecu, čelno mjesto na listi deset prvorangiranih gradova zauzeo je Vrgorac s izdvojenih daleko najviših 8,27 posto.
Podsjetimo kako je Vrgorac ujedno i jedan od tek četiri grada u zemlji koji su prošle godine imali pozitivan prirodni prirast. Slijedi ga Županja s 2,95 posto, a potom Novska s 2,65 posto. Niz nastavljaju Nova Gradiška, Knin, Požega, Pregrada, Pakrac i Vukovar s izdvajanjima u rasponu od 2,19 do 2,55 posto proračuna, a krug zatvara Bakar s izdvojenih 1,84 posto.
U analiziranoj godini Vrgorčani su najviše izdvojili za demografske mjere i gledamo li izdvajanje per capita ; ovaj mali dalmatinski grad za obitelj i djecu dao je tako 415,80 kuna po glavi, a slijedi ga Novi Vinodolski sa 193,95 kuna te Vukovar sa 193,75 kuna. Od 137,23 do 169,68 kuna izdvojili su još gradovi Crikvenica, Bakar, Nova Gradiška, Knin, Cres, Poreč i Novska. Uglavnom se, dakle, radi o malim i srednjim gradovima s iznimkom Vukovara kao jedinog velikog grada na ovoj listi.
Pakrac, Mursko Središće, Gospić…
Kad je u pitanju povećanje sredstava u odnosu na prethodnu godinu, prvi je Pakrac čiji je iznos podebljan za 115,68 posto. U stopu ga prati Mursko Središće s povećanjem od 115,03 posto, a Gospić, Beli Manastir, Donji Miholjac, Imotski i Komiža redom su povećali iznos za ravno sto posto u odnosu na 2019. godinu. Čakovec, Stari Grad i Opuzen uložili su od 55,42 do 98,15 posto više.
Promatramo li povećanje u odnosu na 2017. godinu, opet prednjači Grad Vrgorac koji je izdvojena sredstava za obitelj i djecu povisio za 677,17 posto. S 587,70 posto više nego u 2017. godini slijedi Pregrada, Metković je ulaganje povećao za 478,36 posto, a Opuzen za 423,81 posto. Iznad dvjesto posto sredstva su povećali Daruvar, Petrinja, Vodice i Slatina, a ostatak liste čine još Makarska i Slunj s povećanjem iznad 150 posto.