Site icon narod.hr

Pejčinović Burić rekla da stalna strukturirana suradnja treba biti uključiva i komplementarna s NATO-om

Foto: Fah

Hrvatska smatra da stalna strukturirana suradnja, novi oblik suradnje zemalja EU-a na obrambenim i vojnim pitanjima, treba biti uključiva i komplementarna s hrvatskom suradnjom u okviru NATO-a, rekla je u četvrtak u Tallinnu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pozicija Hrvatske u tome jest da taj proces treba biti uključiv, da države članice mogu u njemu sudjelovati na način kako to njima odgovara i da svakako bude komplementaran s onim dijelom obrambene suradnje koji radimo, za nas koje smo članice NATO-a, unutar Saveza”, rekla je Pejčinović Burić u Tallinnu gdje sudjeluje na Gymnichu, sastanku ministara vanjskih poslova koji je danas počeo zajedničkim sastankom šefova diplomacija i ministara obrane zemalja EU-a.

Glavna tema današnjeg sastanka bila je upravo provedba globalne strategije i kako unutar nje funkcionira obrambena suradnja. Zaključili smo da se trebaju još malo jasnije odrediti kriteriji strukturirane suradnje, rekla je ministrica.

Lisabonski ugovor uveo je mogućnost za pojedine države EU-a da pojačaju svoju suradnju na vojnim i obrambenih pitanjima stvarajući stalnu strukturiranu suradnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Teme sastanka ministara vanjskih poslova, najavila je ministrica, bit će i dodatne sankcije Sjevernoj Koreji i bliskoistočni mirovni proces, a predstavnici EU-a sastat će se i s državama kandidatima gdje će glavna tema biti kako suzbiti radikalizaciju i ekstremizam. Razgovarat će se i o daljnjem radu unutar Vijeća za vanjske poslove gdje se pokazalo da se često teško postiže konsenzus. Organiziran je i sastanak sa zemljama Istočog partnerstva oči sumita s EU-om predviđenog za studeni.

Ministrica je najavila i nekoliko svojih bilateralnih sastanaka, s Estonijom, Litvom, Gruzijom i Velikom Britanijom.

“S Ujedinjenim Kraljevstvom ima tema o kojima možemo razgovarati, a to je za nas prvenstveno tema položaja naših građana za koje još uvijek postoji oganičenje za slobodno kretanje unutar EU-a..Želimo da do ukidanja dođe možda i ranije nego je bilo predviđeno”, naglasila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version