Pelješki most projekt je od iznimne strateške važnosti za Republiku Hrvatsku. Goruće pitanje povezivanja hrvatskog juga s ostatkom države gradnjom Pelješkog mosta aktualno je još od prvog desetljeća hrvatske samostalnosti.
Najavljuje se skori završetak Pelješkog mosta. Tim povodom podsjećamo na kronologiju – koji su sve bili događaji i koliko smo dugo čekali realizaciju tog projekta.
Glavni projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher zadovoljan je izgradnjom ovog projekta koji je, kaže, napravljen točno onako kakvim ga je i zamišljao. Pelješkom se mostu on posebno veselio.
Ovo je važan hrvatski infrastrukturni projekt jer se njime osigurava nesmetan prolaz iz jednog dijela Hrvatske u drugi bez izlaska iz države.
Od rješavanja problema velikog prometa i zastoja koji se ljeti, u turističkoj sezoni, stvara pri prolasku kroz neumski koridor, mnogo je važnije to da Hrvatska Pelješkim mostom osigurava jedinstvo svog teritorija što je pitanje nacionalnog interesa i nacionalne sigurnosti.
Velikim je dijelom financiran sredstvima Europske unije. EU-ovim sredstvima osigurano je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta, što je oko 85 % s obzirom na ukupne troškove.
Koliko smo dugo čekali za realiziranje projekta?
Projekt o kojemu se govorilo još u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, koji je prvi put započet u vrijeme Sanaderove vlade, zaustavljen u vrijeme vlade Jadranke Kosor te potpuno odbačen u vrijeme Milanovićeve vlade, kada je i ugovor s izvođačem raskinut, ipak je ponovno došao na dnevni red te je sada već pred završetkom realizacije.
Podsjetimo, ideju o izgradnji mosta koji bi trebao osigurati kopnenu povezanost teritorija Republike Hrvatske javnosti je 1998. iznio Luka Bebić govoreći u Hrvatskom saboru. Tri godine nakon toga most je dodan u prostorni plan županije. Tek je 2005. tadašnji premijer Ivo Sanader službeno otvorio radove istaknuvši kako “Hrvatsku konačno fizički povezujemo ovim mostom”.
Prvi projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji je započeo 2007., provodio je hrvatski konzorcij Konstruktor-Viadukt-Hidroelektra, pobijedivši na natječaju.
Vlada Jadranke Kosor je 2009. prekinula izgradnju Pelješkog mosta zbog svjetske ekonomske krize, a dolaskom Milanovićeve vlade projekt izgradnje mosta je odbačen, a ugovor s dotadašnjim izvođačem raskinut.
Do 2010. realiziralo se tek 3 % tog prvotnog projekta, s utrošenih 246 milijuna kuna i 71 milijun ostvaren gradnjom. Gradnja Pelješkog mosta počet će vrlo brzo, rekao je tadašnji premijer Zoran Milanović na predstavljanju projekta prometnog povezivanja juga Hrvatske 2015. godine. Iste je godine iz fondova Europske unije, kojoj se Hrvatska pridružila 2013., odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85 % troškova gradnje.
I 2016. je tadašnji potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko najavljivao da će “ove godine već riješiti situaciju s Pelješkim mostom”. Međutim, novi je natječaj raspisan 2017. godine, a u travnju 2018. dobiva ga kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation uz ponudu od 2 milijarde kuna i s rokom izgradnje od 36 mjeseci.
Odabir kineskog izvođača
Prisjetimo se kako se Hrvatska odlučila upravo za kineskog izvođača. Hrvatske ceste izabrale su sredinom siječnja 2018. godine kineski konzorcij “China Road and Bridge Corporation” (CRBC) za gradnju mosta. Ponuda koju su dostavili iznosila je 2,6 milijardi kuna s PDV-om i bila je najniža od svih pristiglih.
Na te rezultate natječaja žalile su se druge dvije zainteresirane tvrtke – austrijski Strabag i talijansko-turski konzorcij sastavljen od tvrtki Astaldi i IC Ictas, tražeći da cijenu izgradnje izračunaju neovisni konzultanti. No žalba im nije uvažena te je gradnju Pelješkog mosta realizirala kineska tvrtka.
Plenković obišao Pelješki most: “Izgradnja se dovršava do konca siječnja”
“Radovi na Pelješkom mostu bit će okončani do kraja siječnja, a dobro napreduju i pristupne ceste pa će se preko mosta moći voziti tijekom ovogodišnje turističke sezone”, izjavio je premijer Andrej Plenković nakon nedavnog obilaska radova na Pelješkom mostu.
Prema njegovim riječima, očekuje se da će druga i treća faza “biti pred okončanjem u svibnju odnosno lipnju”, dok bi “sama finalizacija četvrte faze uslijedila tijekom početka jeseni”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa