Svjetski dan voda, 22. ožujka, ove godine obilježava se s temom „Što ti znači voda“, kako bi se osvijestile koristi vode za ljude, okoliš, bioraznolikost i gospodarstvo u cjelini, ali i podijelila i razmijenila iskustva o važnosti učinkovite brige o vodi. Odgovarajuće vrednovanje vode ključno je i za postizanje globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda.
„Vrednujući bogatstvo svih vodnih izvora, kako onih koji nam služe za najnužnije životne potrebe, tako i onih koji pružaju potporu očuvanju staništa i opstanku biljnih i životinjskih vrsta ili obavljanju gospodarskih djelatnosti, važno je s vodom postupati odgovorno, promišljajući pri tome i o potrebama budućih generacija“, naglasila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir. Istaknula je kako je voda najvrjedniji resurs i treba biti dostupna svima. Bez vode nema života, a pravo na život je temeljno ljudsko pravo.
Važnost pristupa vodi, kao preduvjetu života i deklariranom ljudskom pravu naglasili su i Ujedinjeni narodi upozoravajući na sve veće potrebe sve većeg broja svjetskog stanovništva i brzo rastućeg globalnog gospodarstva, koje u kombinaciji s učincima klimatskih promjena rezultiraju ograničavanjem pristupa vodi, koji bi u budućnosti mogao ograničiti društveno-ekonomski napredak. S ciljem ubrzavanja napora u rješavanju izazova povezanih s vodom, Generalna je skupština Ujedinjenih naroda proglasila desetljeće (2018 – 2028) desetljećem aktivnosti „Vode za održivi razvoj“.
O tome što nam znači voda govori i odobrenje kojim je Europski Parlament krajem prošle godine dao podršku dogovoru s državama članicama o reviziji Direktive o vodi za piće usmjerenoj prema poboljšanju kvalitete vode iz vodovoda na cijelom području Europske Unije. Direktiva je rezultat prve uspješno provedene europske građanske Inicijative „Pravo na vodu“ koju je Marijana Petir prije pet godina podržala kao hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu.
Europska Komisija bi do 2022. godine trebala izraditi popis tvari i spojeva, među kojima su i lijekovi, endokrini disruptori i mikroplastika, koji izazivaju zabrinutost javnosti i znanstvene zajednice i pratiti te tvari u vodi. Određivanjem strožih graničnih vrijednosti za neke onečišćavajuće tvari, uključujući olovo, poboljšat će se kvaliteta vode iz vodovoda. Komisija će izraditi i europske popise tvari koje smiju doći u kontakt s vodom za piće. Novi pristup sigurnosti vode temeljit će se na procjeni rizika, a Europska Komisija najavila je i rad na normizaciji kako bi se osiguralo da infrastruktura u vodnom sektoru (cjevovodi i spremnici) ne onečišćuje vodu za piće.
„Poboljšanje kvalitete vode iz vodovoda trebalo bi potaknuti europske građane da umjesto flaširane vode koriste vodu iz slavine. Države članice trebale bi osigurati besplatnu opskrbu vodom u javnim zgradama, a restorane, kantine i druge ugostiteljske objekte poticat će se da nude vodu iz slavine besplatno ili uz nisku naknadu“, rekla je Petir.
Istraživanje Europske komisije pokazalo je kako bi smanjenje potrošnje flaširane vode pomoglo europskim kućanstvima da uštede više od 600 milijuna eura godišnje. Ova ušteda će na razini EU biti još veća kada ju promatramo iz kuta smanjenja plastičnog otpada koji potječe od flaširane vode, pa time i opterećenja kojim ovaj otpad utječe na bioraznolkost i očuvanje prirode i okoliša, a posredno i na klimatske promjene sa širokim spektrom utjecaja. Drugim riječima, bolje upravljanje vodom smanjit će otisak CO2, pripomoći ciljevima održivog razvoja i utjecati na smanjenje nepotrebnih gubitaka vode.
„Iako je Republika Hrvatska treća po potrošnji vode iz slavine u Europskoj Uniji, a prva po zalihama pitke vode, provedba nove Direktive o vodi za piće, iz koje proizlazi i obveza usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u roku od dvije godine od njenog donošenja, prilika je za poboljšanje pristupa vodi svim našim stanovnicima ali i prilika za podizanje kvalitete vode iz vodovoda“, rekla je Marijana Petir.
Procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj 87% građana opskrbljuje vodom iz javnih vodovoda, a ostala opskrba omogućena je putem lokalnih vodovoda, bunara i izvora. „Naš vodoopskrbni sustav bilježi visoke gubitke vode, a neke ruralne sredine još uvijek nemaju dostupnu pitku vodu te je to prioriteno pitanje koje treba rješavati“, ističe Petir.
Ona je podsjetila kako globalna potražnja za vodom raste iz godine u godinu, voda postaje sve cjenjeniji resurs, vodom se počelo trgovati na nekim burzama. Činjenice su ovo koje nikako ne smijemo zanemariti, zato je s vodom potrebno postupati „marom dobrog gospodara“ i otkloniti sve prepreke koje bi mogle utjecati na umanjenje njene raspoloživosti, kako za pojedince, tako i za zajednicu.