Minimalna plaća ponovno je u središtu javne rasprave. Sindikati traže povećanje na 1.130 eura, dok poslodavci – posebno iz sektora poput tekstilne industrije – upozoravaju da bi takav potez mogao ugroziti opstanak mnogih tvrtki. U državi gdje prosječna neto plaća iznosi 1.446 eura, a medijalna čak 200 eura manje, sve je glasnije pitanje koliki minimalac uopće omogućuje dostojanstven život.
O rastu minimalne plaće i reperkusijama njenog potencijalnog povećanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović.
Jović: Što može hrvatski radnik sa 750 eura neto plaće?
Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, osvrnuo se na osnovni iznos minimalca danas u Hrvatskoj. On iznosi s dodacima – 900-injak eura. Upitao se što može hrvatski radnik sa 750 eura neto plaće.
– Kada govorimo o dodacima, ne mora značiti da svaki radnik dobiva određene dodatke, kazao je.
Istaknuo je da je primio poziv od jedne žene, koja radi na minimalnoj plaći, koja je bila ogorčena i u očaju.
– Ogorčena je od slušanja ovih dana, unazad dva dana, prijedloge, odnosno zahtjeve određene grupacije poslodavaca da se ograniči plaća. Ne samo da je ove godine ona premala, nego da se ograniči i za 2026. godinu. I očajna je kako preživjeti s tom plaćom. Razgovor je završio na način, da su joj sindikati jedina nada. I da bi ona bila zadovoljna, nećete vjerovati, s 10 eura povišice, rekao je.
Istaknuo je preporuku, odnosno direktivu Europske unije, koja govori da bi Hrvatska minimalna plaća trebala biti 60 posto medijalne bruto plaće ili 50 posto prosječne plaće.
>Ovo su minimalne plaće u Europi: Pogledajte gdje je Hrvatska
Minimalna plaća nije prijetnja socijalno odgovornim poslodavcima
– Tako da upravo ovaj zahtjev naš od 1.130 eura je na tragu toga da bude 66 posto medijalne plaće i 56 posto prosječne bruto plaće, navodi.
Jović je naglasio da minimalna plaća nije prijetnja socijalno odgovornim poslodavcima.
– Visina minimalne plaće je prijetnja onim poslodavcima koji su navikli da rade i da žive na račun niskog standarda naših radnika i prijetnja je njihovom profitu, upozorio je.
Potplaćenost hrvatskog radnika
Komentirajući trošak rada, konstatirao je iznimnu potplaćenost hrvatskog radnika.
– Znači, ako znamo da je prosječna cijena rada u Hrvatskoj, trošak rada u Hrvatskoj 16,5 eura, ako je prosječno u EU 33,5 eura, ako je u Austriji 44, u Njemačkoj 43,5 eura, onda to govori da je hrvatski radnik debelo potplaćen i debelo na granici siromaštva u cijeloj priči, navodi.
Argument neproduktivnosti hrvatskog radnika, odbacuje.
– Ta famozna konkurentnost i ta produktivnost, to nije problem radnika na način da je radnik odgovoran za to. Mi ne možemo produktivnost i konkurentnost temeljiti na minimalnim plaćama ili da nam radnici odlaze, pojašnjava.
Balković: Ako minimalna plaća prebrzo raste, riskiramo otpuštanja
Predsjednik HUP-a Mislav Balković poručio je da poslodavci nisu protiv rasta minimalne plaće. No, upozorava da gospodarstvo ne može izdržati tempo povećanja koji nadmašuje rast produktivnosti.
– Ideja HUP-a nije zamrzavanje plaća, nego održiv rast. Slažemo se i s Vladom i sa sindikatima da plaće trebaju rasti. Pitanje je samo kojim tempom, rekao je Balković.
Podsjetio je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u pet godina porasla 92 posto, dok su ukupni prihodi zaposlenih porasli 72 posto. Međutim, dodao je – produktivnost ne raste dovoljno brzo.
Najugroženijima smatra sektore tekstilne, metalne, drvne i prerađivačke industrije, koje, kaže, rade s profitnom maržom od oko 1 posto. Iznio je podatak da je tekstilna industrija prošle godine izgubila 11 posto radnih mjesta te poručio: “Ako nastavimo ovim tempom, riskiramo nova otpuštanja”.
Svi bismo htjeli postati Austrija ili Švicarska
Dodao je da u prerađivačkoj industriji radi oko 250 tisuća ljudi, od čega je 120 tisuća u najugroženijim granama. Zaključio je da Hrvatska treba težiti višim plaćama, ali uz realan tempo.
– Svi bismo htjeli postati Austrija ili Švicarska, ali ne možemo to postići za dvije ili tri godine. Treba nam više vremena da uskladimo troškove rada i vrijednost koju stvaramo, kazao je.
Piletić: Povećanje minimalne plaće na 1050 eura u 2026. godini
Mi smo trenutačno zemlja članica EU koja ima značajno veću stopu rasta minimalne plaće. Zato što smo mi na početku mandata Vlade krenuli s 414 eura minimalne plaće, naveo je Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Govoreći o minimalnoj plaći i prijedlogu njenog povećanja, naveo je da će Vlada u petak donijeti odluku o visini minimalne plaće za 2026. godinu.
– Naš prijedlog će biti da sadašnjih 970, ta minimalna plaća, u idućoj godini iznosi 1050 eura. Dakle, to je povećanje nešto više od 8 posto za 2026. godinu, kazao je.
Zasluge hrvatskog gospodarstva
Apostrofirao je hrvatsko gospodarstvo kao najzaslužnijeg dionika rasta plaća u Hrvatskoj.
– Hrvatsko gospodarstvo je zaslužno za rast prosječne plaće u Hrvatskoj. Ako je vlada kroz svoje reforme i povećanje plaća u državnom i javnom sektoru tome doprinijela kao najveći poslodavac, tim nam je draže, napomenuo je.
Istaknuo je da se moramo držati standarda koji nameće Europa.
– Od prosječne bruto plaće, minimalna primjerena bi trebala iznositi 50 posto, ili ako uzmemo srednju medijalnu, onda ta minimalna plaća treba iznositi 60 posto, rekao je. Dodao je da se od rada i plaće treba primjereno i dostojanstveno živjeti.
– Ne možemo dopustiti da ne povećanjem minimalne plaće imamo dio radnika koji od svoje plaće ne mogu preživjeti taj mjesec. I zbog toga standard europski jest da rast prosječne plaće prati i rast minimalne plaće, ustvrdio je.
Mjere aktivne politike zapošljavanja
Komentiravši konkurentnost, Piletić je naglasio podršku Vlade u iznosu od 150 milijuna eura.
– Podsjetit ću da svake godine Vlada izdvaja preko 150 milijuna eura podrške kroz program Mjere aktivne politike zapošljavanja. Gdje upravo nudimo poslodavcima osposobljavanje, prekvalifikaciju, dodatno usavršavanje i sustav vouchera kojim zapravo želimo osnažiti da naš domaći radnik bude što konkurentniji, naveo je.
Jesu li poslodavci pohlepni?
Balković je upozorio da je hrvatsko gospodarstvo sve manje profitabilno, a ulaganja gotovo da su stala.
– Neto profitna marža hrvatskog gospodarstva iznosi 5,9 posto, dok je u europskom prosjeku dvostruko veća. U industrijama poput tekstilne i prerađivačke marža je ispod 1 posto, a u proizvodnji hrane oko 4,5 posto, kazao je.
Istaknuo je da troškovi rada i sirovina stalno rastu, dok tvrtke s minimalnom dobiti ne mogu ulagati u razvoj ni održavati konkurentnost.
– Kada završite godinu s gotovo nula posto dobiti, jasno je da ne možete ulagati. Strojevi zastarijevaju, proizvodnja gubi vrijednost i to postaje borba za opstanak, kazao je.
Dodao je da su privatne investicije porasle tek 0,4 posto prošle godine te da su dosadašnje državne mjere bile nedostatne jer su trajale kratko i obuhvatile samo radnike s minimalnim plaćama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa