Premijer Andrej Plenković je realnom ocijenio mogućnost produžetka roka korištenja novca iz Fonda solidarnosti EU za obnovu potresom razrušenih zgrada u Zagrebu, pri čemu je istaknuo “element progresivne štete” koja je u Zagrebu nastala i nakon razornog potresa koji je pogodio Banovinu prije jedne godine, a jako se osjetio i u Zagrebu.
– Ta činjenica nas je dovela do toga da su se i štete povećale i da ćemo onda sa vrlo jasnom razložnom argumentacijom, siguran sam, doći do rješenja da se ti rokovi produlje i da se ta sredstva iskoriste”, ocijenio je premijer, odgovarajući na pitanja novinara u Varaždinu kako prenosi HRT.
Rezimirajući sastanak
Složio se se ocjenom da sam proces obnove treba ići brže. “Ako ima jedna tema oko koje mislim da možemo i moramo biti puno bolji, onda je to ta i to ćemo i učiniti, rekao je.
Za dva dana bit će točno jedna godina od potresa na Banovini, a u Petrinji će stoga u srijedu, najavio je Plenković, biti održan “rezimirajući sastanak” o svemu što se napravilo i sve što se namjerava napraviti.
– Mislim da smo do sada investirali ogromna sredstva, napravili ono što je bilo nužno u ovoj prvoj fazi pomoći. Zadaća je Vlade, svih resora da intenziviramo proces obnove. Natječaji za zamjenske kuće su počeli, bit će i natječaji za višestambene zgrade. Prema tome, taj proces će se sada dinamizirati. Nažalost, potres je bio tako jak i tako velik da će taj proces trajati godinama. To nije nešto što može bilo tko učiniti preko noći i naravno da ćemo ubrzati proces i u Zagrebu i na Banovini, poručio je.
Svi moramo raditi više i bolje na toj temi, dodao je, upitan je li ministar graditeljstva Darko Horvat trebao bolje raditi.
Horvat: Ovakvog problema nije bilo ni u Italiji
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je u ponedjeljak u Varaždinu kako žele da “proces obnove objekata stradalih u potresu bude brži, ali i da bude kvalitetan”.
Odgovarajući na novinarska pitanja nakon potpisivanja razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske, ministar Horvat je rekao da će se za obnovu sigurno iskoristiti novac iz Fonda solidarnosti Europske unije. Dodao je da se izrađuje aplikacija kojom će se tražiti produženje s obzirom na karakter i vrstu štete koja se dogodila u Hrvatskoj.
– Ovakvog problema nije bilo ni u Italiji, ni drugim zemljama koje su pogodile nedaće, pa onda prilagođenost pravila trošenja novca Fonda solidarnosti nisu adekvatna da bismo pravovremeno, odnosno u 18 mjeseci, sanirali tim novcem takvu vrstu štete, izjavio je Horvat.
Ministar je rekao da trenutačno imaju 486 aplikacija vrijednih gotovo 12 milijarda kuna te da je dosad potpisano nešto više od 290 ugovora, vrijednih gotovo devet milijarda kuna.
– Odluke su tu, odluke stižu. Građani podnose zahtjeve, ministarstvo generira odluke. Pitanje je samo provedbe javne nabave za one projekte koji su cjenovno toliko veliki da možda čak i nisu u onim europskim zakonima za koje smo javnu nabavu pojednostavnili, rekao je Horvat.
Ocijenio je da pojedine izjave da obnova ide presporo nisu kritike.
– I premijer i ja i čelnici institucija želimo da proces obnove bude i brži, ali i kvalitetniji. Ja ne čujem samo kritiku: budite brži, ja cijelo vrijeme odgovaram – želimo biti i kvalitetni, istaknuo je ministar Horvat.
U ovom trenutku izvođači na preko 400 gradilišta
Rekao je kako nisu točne izjave da se kuće na Banovini ne obnavljaju.
U ovom trenutku imamo izvođače uvedene na preko 400 gradilišta, gdje se radi sanacija potresom oštećenih zgrada koje imaju žutu i crvenu markicu. Od onih koje su prve dobile crvenu markicu, preko 500 ih je srušeno i trenutno je u tijeku proces izgradnje zamjenskih, što obiteljskih kuća, što višestambenih zgrada, rekao je ministar Horvat i dodao da je u nekonstrukcijskoj obnovi završeno gotovo 1100 kuća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa