Andrej Plenković, predsjednik Vlade, gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je odgovarao na pitanja Mislava Bage o situaciji u Agrokoru, reformama koje Vlada namjerava provesti, odnosima s koalicijskim partnerima.
Čuli ste procjenu agencije Fitch, usporen je gospodarski rast zbog Agrokora. Je li on, po vašoj procjeni, sada zaustavljen ili će Agrokor i dalje, da tako kažem, rušiti hrvatsko gospodarstvo?
Ne, mislim da je ova procjena Fitcha dobra jer je zadržan isti kreditni rejting, izgledi su stabilni – a imali smo onaj pomak iz negativnih u stabilne prije otprilike sedam, osam mjeseci – unatoč krizi koju smo ne samo uspjeli iskontrolirati nego je to proces s kojim upravljamo zahvaljujući aktivizmu Vlade i Zakona o izvanrednoj upravi, procjena je samo za nekoliko malih bodova stavljena glede rasta BDP-a na niže. Ali to je još uvijek samo procjena, vidjet ćemo kako će to sve skupa biti na kraju godine. Ne očekujem nikakve velike poremećaje u rastu hrvatskog gospodarstva. To pokazuje i rast industrijske proizvodnje u svibnju.
To su procjene na osnovu kojih i financijske institucije donose odluke, pa i o kreditiranju. Činjenica je da je to stagnacija, nije rast. To vas mora brinuti jer nam treba veliki gospodarski rast.
Svi makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku su 2016. bili pozitivni. Odlični su i u ovoj godini. Da tome nije tako mi ne bismo izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. O tome smo raspravljali i na Europskom vijeću. Koncem lipnja tu je odluku donijelo Vijeće Ecofin, Komisija je dala svoje preporuke, mi smo usvojili nacionalni program reformi. Vrlo tijesno surađujemo s Komisijom na način da su u potpunosti informirani. Sve ono što Hrvatska radi kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, smanjenju javnog duga, o pripremi strukturne reforme, dakle i one koje će se odnositi na reformu javne uprave, nastavak reforme pravosuđa, mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava, obrazovnog sustava… To su teme koje su pred nama i koje će, siguran sam, dovesti…
Kad će to krenuti, gospodine Plenković?
Pa gledajte, već su krenule…
Koje, primjerice?
Evo, primjerice, veliki plan rasterećenja gospodarstva, poboljšanja investicijske klime. Sjećate se, 104 mjere smo donijeli početkom godine. Ogromna porezna reforma koja je napravila pozitivne efekte na plaćama velikog broja ljudi. Prema tome, fiskalna disciplina koju imamo, svi ciljevi koji su zadani u programu Vlade i u programu reformi se ispunjavaju.
Hoće li zdravstvena reforma značiti i veće doprinose?
Zdravstvenu reformu je zadnjih nekoliko dana predstavio ministar Kujundžić. želimo i dostupnost zdravstvenih usluga, kvalitetnije bolnice, njihovo povezivanje, racionalizaciju, smanjenje duga u zdravstvu i, u konačnici, velike projekte izgradnje dječje bolnice u Zagrebu, koja mislim da treba za dugi niz godina osigurati kvalitetniju zdravstvenu uslugu. A na tradiciji našeg javnog zdravstva Hrvatska je predstavila i svoju kandidaturu za Europsku agenciju za lijekove. Vjerujem da ćemo na taj način pozicionirati hrvatsko zdravstvo u europskom kontekstu.
Kad onda možemo očekivati odluku u sklopu zdravstvene reforme, o poskupljenju zdravstvenog doprinosa jer ministar tvrdi da bez toga nećemo imati kvalitetno zdravstvo?
O tome ćemo još raspravljati. Ministar Kujundžić radi na tome zajedno sa svojim suradnicima. Činjenica je da je u Hrvatskoj zdravstvo u najvećoj mjeri dostupno većini građana, naravno uz dopunsko, a onaj dio koji je privatno, oni koji to mogu priuštiti, na taj način koriste zdravstvene usluge.
Žalite li kao predsjednik Vlade što niste energičnije napravili neku reformu? Prva je jedino bila ta porezna reforma, ali žalite li što niste neku od tih bolnih reformi koje su nepopularne, odmah na samom početku kada ste preuzeli dužnost predsjednika Vlade? Jer ovo je sada sve najava najeve najave.
Pa nemojte tako. Na prvoj sjednici Vlade ili drugoj, krenuli smo s poreznom reformom, 16 zakona…
To sam rekao.
Polako. To je bila tako velika reforma koja se pripremala dugo. Pripremala se i za vrijeme prošle Vlade, ali i za naše. Nakon toga je odmah uslijedilo usvajanje proračuna. Dakle, u prva dva mjeseca rada, u momentu kad je Sabor završio 15. listopada, imali smo i poreznu reformu i novi proračun iza nas. Malo koja vlada je bila tako brza, da se ova godina odvija sasvim normalno. Nakon toga cijela i pravna i politička i ekonomska bitka oko Agrokora koja je uzela veliki dio energije rada Vlade, bila je dominantna tema prvih nekoliko mjeseci. To što danas svima djeluje normalno da nije došlo do gubitka radnih mjesta, kolapsa hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava, možda da malo zastanemo pa pogledamo kakva bi situacija bila danas da nije bilo zakona.
Kad smo već kod Agrokora, jeste li mogli i prije energičnije reagirati? Taj ste zakon donijeli u proljeće, u siječnju je vaš ministar tvrdio da je sve u redu. Sad vidimo izvješća sa sjednica HBOR-a gdje potpredsjednica Vlade govori kako se nada da će Agrokor početi i isplaćivati dobavljače. Očito se znalo mnogo prije da je stanje u Agrokoru loše, a vi ste lex Agrokor donijeli tek u proljeće?
Ja kao predsjednik Vlade niti od jedne institucije, baš niti jedne, nisam dobio nikakav signal koji bi mi dao za pravo da u prosincu ili siječnju procijenimo da je situacija takva da hitno moramo donositi zakon. To su činjenice i fakti. O širem kontekstu stanja u Agrokoru i detaljima u samoj kompaniji informacije smo počeli dobivati nešto kasnije, a i u dijalogu s tadašnjim čelnikom kompanije, shvatili smo razmjere i dubinu problema i u tom smo trenutku reagirali maksimalno brzo. Tražili smo konsenzus u hrvatskoj politici, ali ga nismo dobili. Najveća oporbena stranka ponijela se sasvim nezrelo o toj temi. Ono što smo na ovaj način postigli mislim da su svjesni i zaposlenici, dobavljači i kreditori Agrokora i svi koji promatraju naš financijski i gospodarski sustav.
U političkom smislu imali ste zadatak, a to ste i sami rekli, da HDZ pozicionirate prema centru i da želite da to bude jedna druga stranka. Čak vaši novi partneri, HNS, tvrde da će vas oni privući prema centru. Mislite li da ste HDZ privukli prema centru, a da ste izgubili dio birača na desnici?
Ne, u godinu dana koliko sam na čelu HDZ-a, a to će biti 17. srpnja, mislim da smo pokazali veliku snagu i kapacitet regeneracije do mjere koja je fascinantna. Kad sam se kandidirao za predsjednika HDZ-a bili smo na 20 posto. Sad ulazimo u ljetni period nakon kraja rada Hrvatskog sabora s 34,3 posto rejtinga. U kratkom periodu smo uvjerljivo pobijedili na parlamentarnim izborima, uvjerljivi smo pobjednici lokalnih izbora. Treba narod to znati, 13 županija, 62 grada, 209 općina, 19 od 21 ministra, predsjednici Sabora, države i Vlade.
Je li vas, kao predsjednika HDZ-a i Vlade, pogodio politički razlaz s gospodinom Stierom koji je napustio Vladu smatrajući da su pošteniji izbori i da HDZ-u nije prirodna koalicija s HNS-om?
HDZ je pozicioniran tamo gdje ga želim vidjeti, a to je desni centar, umjerena stranka mainstreama koja se bori protiv populizma, demagogije, svih onih koji imaju antisistemski i protestni karakter. To je ono što je dobro. Što se tiče kolege Stiera, to je njegov izbor, procjena za koju ne mogu naći opravdanja. Međutim, to je njegov izbor. On će biti saborski zastupnik, aktivan i korektan. Ne vidim ništa loše da je donio takvu odluku iz nekih svojih razloga. Nas to nije oslabilo, Vlada je snažna, Marija Pejčinović Burić bit će sjajna potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, pripremit će Hrvatsku za predsjedanje. A što se tiče snage HDZ-a, on je nakon odlaska Mosta iz Vlade, što mislim da bi svatko drugi napravio na mom mjestu u tom trenutku, s HNS-om, s partnerstvom i dokumentom kojeg smo potpisali, još snažniji.
Idemo do arbitraže. Mi je ne priznajemo, a Slovenci je priznaju. Vi se, zapravo, sa svojim slovenskim kolegom niste dogovorili. Strahujete li da će sve to ostati na istim pozicijama, a da nas Slovenija neće blokirati, primjerice, za ulazak u Schengen, koji nam je ključan?
Ne strahujem, moramo stvari staviti u kontekst. Granična pitanja po svojoj supstanci i nadležnosti nisu tema kojom se bave europske institucije.
Ali jedna zemlja može blokrati?
U redu, njih regulira međunarodno pravo. Ne može europsko pravo biti supstitut međunarodnog prava. Osim toga, mi smo u arbitražu išli u dobroj vjeri u momentu kada nam je Slovenija blokirala 14 poglavlja u vrijeme pretpristupnih pregovora. To znači da smo defacto morali ići u arbitražu da bismo omogućili završetak pregovora.
To sve znamo, ali sad smo došli u situaciju da je Slovenija uspjela bolje lobirati nego vi, Hrvatska. Da je imala i Njemačku, ali i Europsku komisiju sa stavovima da bi se odluka Arbitražnog suda trebala provesti. Niste li vi i možda Predsjednica, zakazali u lobiranju nakon odluke ili možda u onim danima prije odluke Arbitražnog suda, da partnerima objasnite hrvatsku poziciju?
Nismo, bilo bi dobro da svi u našem medijskom prostoru pročitaju slovenske komentare nakon mog posjeta Ljubljani, da se malo zapitamo kako to da su arbitri nastavili arbitražu iz koje je jedna zemlja izašla zahvaljujući jednom nečuvanom potezu u smislu međunarodnih arbitraža i sudova protivne strane. Mislim da se ne moramo nešto posebno dojmiti medijski priopćenja ili stavova, bilo Komisije ili neke europske države. Takvih sporova ima puno.
A jesmo li izgubili prijateljski odnos s Njemačkom?
Nismo, nama je Njemačka jedna od glavnih partnera. Redovito razgovaramo. Nije me iznenadio taj stav Njemačke, osjećao sam ga svo ovo vrijeme zadnjih nekoliko vrijeme, bez obzira u kojoj sam ulozi bio, da li kao parlamentarac, u oporbi, na vlasti ili sada kao premijer. Ali mislim da tome ne treba pridavati toliki značaj kao što ga mi pridajemo. U Schengen ćemo ući jer ispunjavamo kriterije. Dogovor kojeg smo kolega Cerar i ja, zajedno s gospodinom Junckerom postigli u Bruxellesu 29. travnja oko prelaska sa sustavnih na ciljane kontrole na granici imao toliko pozitivan efekt, da pogledajte brojeve u turizmu od sada.
Znači, bit će neki novi sporazum, a arbitraža će ići u povijest?
Mi smo za to da sa Slovenijom dogovorimo bilateralno otvoreno pitanje granice i na tome stojimo svi. U krajnjoj liniji, odluka Hrvatskog sabora je bila sasvim jasna.
U Zagrebu je bilo veliko političko pitanje Trga maršala Tita. Mislite li da se u Hrvatskoj trebaju ukloniti svi trgovi i ulice koje nose ime Josipa Broza Tita?
To je pitanje za gradske vlasti.
Kakav je vaš osobni stav?
To je pitanje za gradske vlasti. Meni je drago i mislim da je jako dobro da ćemo ići s reformom zakona koji se odnose na lokalnu samoupravu koji će održati stabilnost i funkcionalnost lokalnih predstavničkih tijela, gdje neće dolaziti do zlorabljenja instituta rušenja proračuna i na taj način kompletno nepotrebnih izvanrednih lokalnih izbora.
A imate li stav o činjenici da je 55 tisuća građana otišlo u Njemačku prošle godine?
Gledajte, išli smo u Europsku uniju zato da svi naši građani uživaju u onome što se zove sloboda kretanja ljudi i sloboda kretanja radnika. Ono što je također dobro, a mislim da se to sada ne potencira, su naše mjere za demografsku revitalizaciju, rodiljne roditeljske naknade, sve ono što će biti sa Zakonom o stambenom kreditiranju mladih obitelji i niz drugih mjera…
Mislite da će ih to zaustaviti?
U situaciji smo da želimo omogućiti ljudima ostanak, zasnivanje obitelji i posao u Hrvatskoj. Trenutno imamo veći broj zaposlenih nego ikada, preko 1,5 milijuna ljudi radi. Broj nezaposlenih je pao ispod 169 tisuća.
Ali nam treba još više zaposlenih, to i vi dobro znate, jer ne možemo više financirati mirovine.
Treba nam još više, naš je cilj doći do 68 posto zaposlenosti do kraja mandata i na tome radimo.
Je li Predsjednica i dalje kandidatkinja HDZ-a za drugi mandat? Sad je na pola puta.
Dao sam o tome intervju, ne vidim da je to tema gotovo dvije i pol godine prije. Ne vidim zašto ne bi bila.
Strahujete li od povratka Zorana Milanovića u politiku?
Od poraženih, a ima ih dosta već u zadnjih godinu dana, ne.
Zašto ste tako samouvjereni?
Zašto ne bih bio?
Ne bojite ga se?
Ne bojim se nikoga.
I drugi su bili tako samouvjereni. Nikad ne znate, kolo sreće se uvijek okreće.
Gledajte, ja sam dobio unutarstranačke i parlamentarne izbore, HDZ je sa mnom na čelu pobijedio na lokalnim izborima, Vlada se nosi sa svim mogućim izazovima Hrvatske tranzicije u zadnjih 27 godina. Sve što je trebalo doći na dnevni red, došlo je na dnevni red ove Vlade. Mislim da se prilično dobro snalazimo. Vjerujem u svoje suradnike i u naše partnere u vlasti. Činjenica je da su zastupnici manjina čvrsto uz nas, da je suradnja s HNS-om veliki iskorak, da su relaksirani odnosi na političkoj sceni. Hrvatska danas u srpnju 2017. nema skoro ništa u ozračju kada usporedite s onom od prije godinu dana, ja mogu biti jako sretan i ponosan. To je bio i cilj mog angažmana na ovoj dužnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa