Hrvatski premijer Andrej Plenković u razgovoru za Euronews osvrnuo se na dramatičnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, naglašavajući da su američko-izraelski napadi na Iran očito usmjereni prema slabljenju, pa i mogućoj promjeni tamošnjeg režima, ali uz upozorenje na nužnost razboritosti.
Uz sigurnosne i diplomatske implikacije krize, Plenković je otvorio i pitanje energetske stabilnosti Europe, ističući da Hrvatska preko JANAF može igrati ključnu ulogu u opskrbi zemalja srednje Europe pogođenih prekidom dotoka ruske nafte.
>Iran napao saudijsku rafineriju, požar u američkoj bazi u Bahreinu, tržišta uzdrmana
Plenković o ciljevima napada na Iran
Odgovarajući na pitanje o usklađenosti američko-izraelskih udara na Iran s međunarodnim pravom, premijer Andrej Plenković istaknuo je da su Sjedinjene Američke Države i Izrael na sjednici Vijeće sigurnosti UN-a naveli kako su diplomatski napori vezani uz iranski nuklearni program iscrpljeni, te da Izrael Teheran i njegove nuklearne aktivnosti doživljava kao egzistencijalnu prijetnju.
Prema Plenkovićevim riječima, upravo je to bio ključni razlog pokretanja operacije, koja očito nije bila usmjerena isključivo na nuklearna postrojenja ili vojne ciljeve, nego je imala i širi politički cilj, uključujući pritisak na promjenu režima.
Govoreći o mogućoj promjeni vlasti u Iranu, Plenković nije ulazio u konkretne procjene, upozorivši na složenost situacije.
”Zbog kompleksnosti zemlje, njezine veličine i dugovječnosti aktualnog režima, izuzetno je teško izvana procijeniti kakvi bi unutarnji procesi mogli uslijediti u slučaju pokušaja promjene režima. U tom smislu potrebno je zadržati razboritost”, rekao je.
Europski stav i razlike među članicama EU-a
O europskom odnosu prema vojnim operacijama SAD-a i Izraela protiv Irana, Plenković je kazao da u Europskoj uniji u velikoj mjeri postoji zajednički stav, uz tek rijetke iznimke.
”Većina dosadašnjih izjava bila je vrlo jasna i usklađena. Inicijativu je pritom preuzela skupina E3, u kojoj su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, s obzirom na to da su te zemlje bile najdublje uključene u pregovore s Iranom”, rekao je premijer.
Među državama članicama Europske unije najkritičnija je bila Španjolska, čiji je premijer Pedro Sánchez poručio da američki i izraelski napadi ”doprinose sve neizvjesnijem i neprijateljskijem međunarodnom poretku”.
>EU osudila iranske napade; poziva na jedinstvo saveznika
JANAF kao ključna alternativa za Mađarsku i Slovačku
Opskrba preko naftovoda Družba, koji je jedini put ruske nafte za Mađarsku i Slovačku u EU, obustavljena je krajem siječnja, prisiljavajući obje zemlje da traže alternative. Budimpešta i Bratislava i dalje tvrde da je Ukrajina prekinula protok nafte iz političkih razloga, dok Kijev ističe da je naftovod oštećen u ruskom napadu.
Premijer Andrej Plenković u emisiji Europe Today naglasio je da Hrvatska može osigurati sigurnu opskrbu za svoje susjede. Tijekom posjeta Kijevu vidio je dokaze o oštećenju Družbe, koje su, po njegovom mišljenju, uzrokovali ruski napadi na Ukrajinu.
”Pozicija Hrvatske je jasna: Jadranski naftovod (JANAF) ima puni kapacitet da postane primarni naftovod za susjede bez izlaza na more, te za naše partnere i prijatelje, a ne sekundarni ili pomoćni kanal, kako je Mađarska ranije isticala”, rekao je Plenković.
Hrvatska spremna osigurati dovoljne količine nafte
Premijer je dodao da Hrvatska može osigurati dovoljno sirove nafte koja bi stigla u luku Omišalj i potom se transportirala u rafinerije u Százhalombatti u Mađarskoj, u Bratislavi te u Srbiji, pokrivajući ukupni kapacitet tih postrojenja – 14 milijuna tona za Mađarsku i Slovačku te dodatnih devet milijuna tona za Srbiju.
Plenković je ponovio da je JANAF pouzdan i sposoban te da su transportne naknade, prema procjeni Hrvatske, tri puta niže nego kod Družbe.