Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak navečer za HTV-a kako je državni proračun za 2017. racionalan i kvalitetan te da smatra da će ga Hrvatski sabor prihvatiti u ustavnom roku do četvrtka u ponoć, a izrazio je i žaljenje što je nije postignut dogovor sa sindikatima javnih službi i povećanju plaća.
Predsjednik Vlade je u razgovoru za Dnevnik HRT po povratku iz Berlina ponovio je kako se proračun temelji na procjeni rasta od 3 posto u 2107.
“Proračun je plod refleksija političkih prioriteta u programu Vlade”, naglasio je premijer, dodavši kako su tu gospodarstvo i poduzetništvo, demografska pitanja i povećanje sredstava za ministarstvo obrane.
Plenković je istaknuo da Vlada želi koncept domovinske i nacionalne sigurnosti te kako želi napraviti iskorak i prema pravima branitelja.
Izrazio je žaljenje što je propao današnji dogovor sa sindikatima javnih službi o povećanju plaća. No, poručio je kako je njegova Vlada otvorena za socijalni dijalog i da su spremni dogovoriti cjelovito rješenje te je najavio nastavak razgovora sa sindikatima.
Na upit vezano uz najavu osnivanja povjerenstva za pitanje simbola totalitarnih režima, Plenković je rekao kako se nada novim zakonskim rješenjima, jer kod postojećih očito postoje neke praznine.
Predsjednik Vlade istaknuo je kako želi da se, 25, 26 godina nakon neovisnosti Republike Hrvatske, teme vezane uz Drugi svjetski rat i totalitarne sustave i ono što se nakon Drugog svjetskog rata zbivalo, pokuša kanalizirati kroz pluralistički tip razgovora i dogovora u kojem bi sudjelovali i političari i povjesničari.
Smatra da Hrvatskoj u ovom trenutku trebaju iskustva drugih zemalja, koje su na puno sustavniji i smireniji način nastojale provesti suočavanje s poviješću.
Moj je cilj pokušati pronaći društveni konsenzus jer ovako kako je sada, težit ćemo podjelama u hrvatskom društvu, rekao je premijer Plenković, naglasivši kako Vladu RH zanima budućnost, a o prošlosti želi istinu i jasno određenje.
Premijer je također ocijenio da nije narušeno povjerenje Mosta i HDZ-a. Mi smo partneri, a ministru Orepiću sam odmah rekao da je pozivanje na ostavku cijelog Ustavnog suda čin neprimjeren za člana Vlade, rekao je Plenković vezano za nedavne izjave ministra Vlahe Orepića o Ustavnom sudu.
Bio sam sasvim decidiran i na sjednici vlade prošli tjedan, dodao je.
Na upit o INA-i premijer Plenković istaknuo je kako je njegova Vlada prva koja je organizirala sastanak s Upravom INA-e nakon niza godina. Na cjelovit način pristupamo INA-i kao strateškoj naftnoj kompaniji, zaključio je Plenković, najavivši da će o INA-i razgovarati i s Europskom komisijom.
Plenković: odnosi s Njemačkom od strateške važnosti
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se ranije u ponedjeljak u Berlinu sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, izjavio je da su glavni fokus razgovora bili bilateralni odnosi, od gospodarskih odnosa do suradnje na europskoj razini i u okviru NATO-a, te da su ti odnosi u sadašnjem europskom kontekstu, ali i globalno, od “strateške” važnosti za Hrvatsku.
“Glavni fokus su bili odnosi Hrvatske i Njemačke (…) Njemačka je jedan od najvažnijih gospodarskih partnera u pogledu trgovinske razmjene, u pogledu ulaganja, u pogledu skoro dva i pol milijuna njemačkih turista, 500.000 Hrvata koji žive u Njemačkoj i pridonose njemačkom gospodarstvu, ali isto tako i hrvatskom”, kazao je Plenković u razgovoru za Dnevnik HRT-a.
Prema njegovim riječima, u razgovorima su potvrdili “partnerstvo s Njemačkom, našu kvalitetnu suradnju na europskoj razini i na razini suradnje u okviru Sjevernoatlantskog saveza”.
Potvrdio je da se uoči sastanka Europskog vijeća konzultirao s Njemačkom koja je “ključni, veliki partner”.
“Vodimo računa da je politička stabilnost Njemačke izrazito važna za europski projekt”, istaknuo je premijer. Ocijenio je da je ovo, kada gledamo unazad, bila politički bizarna godina za dvoje europskih lidera jer su britanski premijer David Cameron i talijanski premijer Matteo Renzi de facto vlastitim pogrešnim procjenama, organiziranjem referenduma, podnijeli cijenu da su morali dati ostavke.
“Čak je i francuski predsjednik Francois Hollande, što je po meni presedan, najavio da se neće kandidirati za drugi mandat (…) Angela Merkel ide dalje. Ja sam joj čestitao (…) Odnosi s Njemačkom su zaista od strateškog karaktera u ovakvom europskom kontekstu, ali i globalno”, naglasio je Plenković.
Govoreći o regiji, šef hrvatske vlade je potvrdio da su zemlje jugoistoka Europe od bitnog interesa za Njemačku koja je prije par godina pokrenula berlinski proces i koja je zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom pokrenula inicijativu prema europskom putu BiH koji je Hrvatska, naravno, podržala.
“Smatramo da sve te zemlje imaju europsku perspektivu, a očekuje se od Hrvatske da svojim političkim položajem, ali i recentnim iskustvom iz procesa pristupanja bude ona država Europske unije koja će nastojati da te zemlje … ispune kriterije za članstvo u doglednoj budućnosti”, kazao je Plenković.
Ističe, međutim, važnost ispunjavanja kriterija i dodaje da, po tom pitanju, nitko ne treba očekivati popuštanje.
“Ispunjavanje kriterija je ključ, bez ispunjavanja kriterija u današnje vrijeme i u današnjem europskom kontekstu, jako malo popusta se može očekivati prema bilo kojoj zemlji”, kazao je premijer.
Uvjeren je da u BiH načelno postoji konsenzus za ulazak u EU.
“Vodimo računa o tome da je bivši predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović 15. veljače ove godine u Bruxellesu podnio zahtjev za članstvo i temeljem podrške i drugih članova Predsjedništva, sva tri konstitutivna naroda i svih političkih aktera temeljem zajedničkih odluka institucija i političkih stranaka”, dodao je.
Istaknuo je da sada potrebno ići naprijed s reformama te podsjetio da je nakon niza godina blokade stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a sada će se potpisati i protokol kojim će se uzeti u obzir i članstvo Hrvatske i riješiti određena pitanja koja su zaostala već tri godine, “poglavito u pogledu gospodarskih interesa hrvatskih ekonomskih subjekata”.
Također, dodao je, povjerenik Johannes Hahn je prošli tjedan donio onaj “famozni” upitnik za administraciju BiH kojeg ona mora ispuniti kako bi se išlo korak dalje prema stjecanja statusa kandidata.
“Sve su to veliki, reformski, administrativni i politički izazovi za BiH u okviru kojih Hrvatska nudi svoju pomoć, kao i do sada, pa i kroz sporazum o suradnji o europskim pitanjima”, kazao je premijer. Podsjetio je na činjenicu da je njegov prvi bilateralni posjet bio upravo u BiH iz čega je vidljivo “koji je fokus hrvatske politike i zašto, u najboljoj namjeri i u interesu sva tri konstitutivna naroda i osobito ravnopravnosti Hrvata, želimo pomoći taj proces”.
Na kritike iz Moskve na račun njegova posjeta Kijevu, a koje su se mogle čuti i na hrvatskoj političkoj sceni, Plenković je odgovorio da ga nisu “impresionirale”.
Taj posjet je, kako je rekao, na neki način bio nastavak njegova angažmana u više od dvije godine u Europskom parlamentu, ali i politička poruka s obzirom na treću godišnjicu prosvjeda na Majdanu.
“To je europska politika i vodimo o tome računa”, rekao je Plenković i podsjetio da je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jedinstven uspjeh u smislu najuspješnije UN-ove misije na teritoriju Europe nakon osnivanja Ujedinjenih naroda.
“Veliko je iskustvo Hrvatske, a kada gledate točke sporazuma iz Minska i katalog mjera koje je Hrvatska provodila u procesu mirne reintegracije Podunavlja, da ne znate o kojem se dokumentu radi mislili biste da je to možda Minsk. Prema tome, naša je namjera bila pomoći Ukrajini, mirnim putem da reintegrira svoj teritorij. Pri tome čvrsto stojim, za to ću se zalagati jer je to principijelna i važna politika i zalagat ću se za vrijednosti naše vanjske politike”, rekao je Plenković.
Kijev je bio drugi inozemni posjet Plenkovića nakon stupanja na dužnost premijera. On se 21. studenoga sastao s ukrajinskim kolegom Vladimirom Grojsmanom. Vladi u Kijevu je poručio da će Hrvatska pomoći Ukrajini na njezinu europskom putu, a svojim iskustvom htjela bi pomoći i u procesu postizanja mira i mirne reintegracije istoka zemlje. Također je kazao da se Hrvatska zalaže za ukidanje viznog režima za ukrajinske državljane te da to smatra odlukom koju na razini EU-a treba donijeti što prije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa