SDP-ov saborski zastupnik Damir Tomić pitao je premijera hoće li zbog plagiranja rada smijeniti ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića, no premijer Andrej Plenković je odgovorio kako je ta priča “prenapuhana” te poručio da ministar Barišić uživa njegovo povjerenje.
“Stali ste u njegovu obranu unatoč činjenici da je i sam priznao, a u međuvremenu je i Odbor za etiku u znanosti utvrdio njegovu krivnju, a hrvatski znanstvenik Ivan Đikić poslao je priopćenje s dokumentima koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji koje je pronašao u znanstvenom radu gospodina Barišića”, prozvao je Tomić premijera tijekom Aktaulnog prijepodneva u Saboru.
Premijer Andrej Plenković pojasnio mu je kako je detaljno proučio sporni Barišićev znanstveni članak te da je Barišić i sam o tome dao vrlo jasna pojašnjenja.
“Bez obzira što u javnosti postoji očito prijepor jednog dijela znanstvenika u akademskoj zajednici s drugim dijelom mislim da je pitanje jedne male reference u jednoj fusnoti dignuto na razinu ljudskog, znanstvenog političkog, moralnog integriteta dr. Pave Barišića. Ja ga poznajem, dao sam mu povjerenje da bude član ove vlade, ima iskustva u radu ministarstva kojim se bavi i ima važne zadaće koje treba obavljati. Riječ je o resoru koji je bitan za hrvatsku budućnost, za našu konkurentnost, našu djecu… Ono što je radio u protekla tri mjeseca radio je predano, stručno, angažirano, sa srcem i želi pridonijeti Hrvatskoj. Ne bih želio da jedna mala, da li tiskarska ili druga greška nanese osobnu štetu, a pridonese destabilizaciji u funkcioniranju vlade. Što se mene tiče, neće. To vam kažem vrlo jasno i vrlo odgovorno”, poručio je Plenković.
Mišljenja je, kazao je, i da je taj problem “apsolutno prenapuhan”. “Ne želim ulaziti u motive i interese političkih stranaka jer njih mogu razumjeti, ali ako su brojna povjerenstva na sveučilištima u Splitu i Zagrebu decidirano i jasno odlučivala o toj temi ne vidim zašto bismo godinama nakon objave prve verzije njegovog članka imali ovako veliku raspravu o temi koja je previše eksponirana u javnosti i ne zaslužuje ni ovakvo vrijeme ni energiju da se njome bavimo. Od ministra Barišića očekujem da se bavi prioritetnim temama, a to je obrazovna reforma”, zaključio je premijer Plenković.
Tomić je, nezadovoljan Plenkovićevim obrazloženjem, prozvao vladu da je zaustavila program reformi te je ustvrdio kako im je “copy-paste metoda u školama prihvatljiva”.
Odbor za etiku: Etika i moral ne poznaju pojam zastare
Zbog neprimjereno duge stanke u svojem radu, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju bio je prisiljen prijavu protiv ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića vezanu uz plagiranje, zaprimljenu još u veljači 2011., uzeti u razmatranje tek koncem 2016., priopćilo je u utorak to tijelo, ocijenivši kako su pritisci kojima je Odbor posljednjih mjeseci izložen usmjereni na ostvarivanje političkih interesa i ambicija pojedinaca i interesnih grupacija.
Povodom prijave četvorice znanstvenika koji su Barišića optužili za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u jednom svojem članku, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio je na sjednici 21. prosinca 2016. odluku prema kojoj je ocijenio kako je prijava djelomično opravdana te utvrdio da je Barišić, ne navodeći izvore, preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera.
Barišić je na to reagirao tvrdnjom da je prijava pravodobno riješena, te ocijenivši kako njezino “neosnovano naknadno” stavljanje na dnevni red Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju predstavlja neetičnu zloporabu toga tijela u svrhu političkih obračuna.
U priopćenju koje potpisuje predsjednik Odbora Ivica Vilibić, ističe se kako to tijelo nije djelovalo u razdoblju od 2011. do 2014., jer je Sabor propustio imenovati njegove članove. Budući da bi zanemarivanje zaostalih predmeta predstavljalo kršenje etičkih principa na kojima se temelji njegov rad, Odbor ih je odlučio riješiti u redovitoj proceduri.
“Etika i moral ne poznaju pojam zastare. Upravo zbog toga, kao i zbog neprimjereno dugog interregnuma u radu, Odbor je preuzeo rješavanje zaostalih predmeta zaprimljenih u prethodnom razdoblju, a koji do sada nisu razmatrani zbog nepotpune primopredaje predmeta između sadašnjeg i prethodnog saziva Odbora”, pojasnio je.
O prvom od tih predmeta, a riječ je o prijavi dr. sc Tomislava Bracanovića, dr.sc. Pavela Gregorića, dr. sc. Tomislava Janovića i dr. sc. Davora Pećnjaka protiv ministra Pave Barišića, Odbor je donio odluku na redovitoj 22. sjednici, prema kojoj je temeljem čl. 112. st. 4 i st. 7 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, jednoglasno utvrdio kako je prijava “djelomično opravdana”, te je utvrdio “kršenje čl. 8. st. 3 Etičkog kodeksa OEZVO-a od strane prof. dr. sc. Pave Barišića u smislu ‘plagiranja – prepisivanja ili preuzimanja ideja, misli i riječi drugih autora’ bez navođenja izvora podataka”.
“Odbor ovdje naglašava da se predmetno mišljenje temelji isključivo na međunarodnim standardima propisanim od strane Povjerenstva za etiku u publiciranju (Committee on Publication Ethics), kao i međunarodnih priručnika koji definiraju pravila naknadnih ispravaka već objavljenih znanstvenih radova (npr. Chicago Manual of Style). Svim znanstvenicima, a napose urednicima časopisa, trebao bi biti poznat instrument korekcije objavljenog teksta ‘Erratum’ ili ‘Errata corige’, koji upućuje autore na način ispravljanja već objavljenih znanstvenih radova, što u navedenom predmetu nije bio slučaj”, napominje Vilibić.
Četvorica znanstvenika prijavu protiv Barišića podnijela su 11. veljače 2011., tvrdeći kako je u svojem članku na engleskom jeziku “Does Globalization Threaten Democracy”, objavljenom 2008. u časopisu Synthesis philosophica, plagirao više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora, pri čemu nije naveo autore.
“Uvažavajući ‘pravila, tj. posebnosti predmetne akademske discipline vezano uz konvenciju, stil i očekivanja načina citiranja objavljenih djela’ (čl. 8. st. 3 Etičkog kodeksa OEZVO), OEZVO smatra prijavu opravdanom u dijelu koji se odnosi na preuzimanje dijelova komentara Stephena Schlesingera objavljenog u elektronskom mediju, bez citiranja tog izvora u predmetnom članku prof. dr. sc. Pave Barišića”, stoji u odluci Odbora, priloženoj uz priopćenje.
Osim obimnog dodatnog posla, Odbor je, preuzimanjem rješavanja zaostalih predmeta, uvučen u aktualne sukobe unutar hrvatskog političkog, istraživačkog i akademskog prostora, čijoj kulminaciji upravo svjedočimo, upozorava Vilibić u priopćenju.
“Temeljni principi rada ovog saborskog Odbora, koji propituje etiku i moral djelovanja pojedinaca i institucija u specifičnom segmentu društva, jesu: legalnost, stručnost, neovisnost i nepristranost. Nažalost, posljednjih smo mjeseci svjedoci pokušaja narušavanja tih principa, a zbog ostvarivanja partikularnih političkih interesa i ambicija pojedinaca i interesnih grupacija unutar akademske zajednice”, upozorava. Neetični pokušaji ometanja rada, pa i dezintegracije samog Odbora, dosegli su razinu nezabilježenu u cjelokupnoj europskoj praksi, tvrdi.
Naglašavajući važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, sadržanim u Etičkom kodeksu Odbora, kao i u Etičkim kodeksima sastavnica sustava znanosti i visokog obrazovanja, Odbor poziva institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da promptno i adekvatno sankcioniraju dokazana kršenja etičkih kodeksa, kao i da ulože napor u uklanjanje pretpostavki za takvo ponašanje.
Medijska instrumentalizacija pojedinih slučajeva i sama predstavlja oblik etički neprihvatljivog ponašanja, upozorava nadalje u priopćenju, naglašavajući važnost poštovanja procedure prijavljivanja i rješavanja takvih predmeta.
Sukladno odredbama Poslovnika o radu te praksi prethodnog saziva, Priopćenje za medije Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kao i Mišljenje Odbora u predmetu Barišić, bit će objavljeno na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje (https://www.azvo.hr/hr/odbor-za-etiku).
Tekst se nastavlja ispod oglasa