Premijer Plenković u posjetu je Svetoj Stolici. S državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom, razgovarao je o bilateralnim odnosima, ratu u Ukrajini i europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe, posebno BiH.
Sutra s obitelji i hrvatskim izaslanstvom premijer ide na audijenciju kod pape pape Lava XIV. U pratnji premijera je troje ministara – Nina Obuljen Koržinek, Ivan Šipić i Tomo Medved.
‘Pravedan mir Ukrajini i ravnopravnost triju naroda u BiH’
Premijer Andrej Plenković započeo je u četvrtak službeni posjet Svetoj Stolici sastankom s državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, okončanju rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.
Plenković i Parolin istaknuli su važnost što skorijeg okončanja rata u Ukrajini i postizanja pravednog, održivog mira koji će jamčiti ukrajinski suverenitet i temeljna načela međunarodnog prava. Naglasili su i potrebu pružanja jasne europske perspektive državama jugoistočne Europe, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je ključno osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Tijekom razgovora potvrđeni su izvrsni odnosi Hrvatske i Svete Stolice te kontinuirani dijalog hrvatske vlade i HBK o svim važnim pitanjima za Katoličku Crkvu i vjernike u Hrvatskoj. Premijer je izvijestio kardinala Parolina i o aktivnostima koje vlada provodi na obnovi sakralnih objekata nakon potresa, osobito na obnovi zagrebačke katedrale.
>Plenković: Demografija postaje strateško pitanje opstanka Europe
‘Bilateralni odnosi su jako dobri’
Plenković je rekao da se s kardinalom Parolinom poznaje dugi niz godina te da se redovito susreću u Vatikanu, Zagrebu i na međunarodnim forumima. Premijer je naglasio da su bilateralni odnosi “jako dobri” te istaknuo važnost redovitog dijaloga s Hrvatskom biskupskom konferencijom.
– Suradnja je utemeljena na povjerenju i na ugovorima. Doprinos HBK i Katoličke crkve iznimno je važan za ključne teme u hrvatskom društvu, za naš identitet i snagu hrvatskog naroda, ne samo recentno nego kroz stoljeća, rekao je Plenković.
Druga tema, rekao je premijer, odnosila se na stanje u jugoistočnoj Europi. Naglasio je da Svetu Stolicu posebno zanima stabilnost regije i napredak država koje još nisu unutar EU-a. Premijer je kazao: “Ponovili smo hrvatsku potporu reformskim naporima i ispunjavanju kriterija kako bi se zemlje našeg susjedstva postupno pridružile EU-u”.
Posljednja tema bili su globalni izazovi, prije svega rat u Ukrajini. Plenković je rekao da Sveta Stolica i papa Lav XIV. snažno zagovaraju mir i poručio: “Razgovarali smo o mirovnim procesima, razmjeni zarobljenika, povratku ukrajinske djece i svemu onome što vatikanska diplomacija godinama promiče. Nadamo se ostvarenju trajnog i pravednog mira”.
On the occasion of my official visit to the Holy See, I met with the Secretary of State, Cardinal Pietro Parolin. We reaffirmed the excellent relations between Croatia and the Holy See, as well as the ongoing dialogue between the @VladaRH and the Croatian Bishops’ Conference on… pic.twitter.com/3V3nVq0n04
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 4, 2025
Poziv Papi da posjeti Hrvatsku
Plenković je najavio da će sutra biti primljen kod pape Lava XIV., s kojim se već susreo na dan njegove inauguracije.
– Drago mi je da ćemo biti primljeni i službeno. Nakon što su poziv uputili Hrvatska biskupska konferencija i predsjednik Republike, i mi ćemo ponoviti našu otvorenost da papa posjeti Hrvatsku kada mu to obaveze dopuste. To bi nam svima bilo drago, izjavio je.
Premijer je poručio da će s papom razgovarati o aktualnim međunarodnim izazovima i njegovoj viziji Europe i svijeta. Naglasio je: “U vremenu kada se međunarodno pravo manje poštuje nego prije, važno je da visoki moralni autoritet poput pape artikulira temeljne vrijednosti pred međunarodnom zajednicom”.
Govoreći o mogućoj papinoj mirovnoj inicijativi za Ukrajinu, Plenković je rekao da je svaki napor usmjeren na prestanak vatre i dugoročni mirovni plan dobrodošao. “Najbolje je izravno čuti koji su dosezi takve inicijative. Vidjet ćemo što je realno i prihvatljivo, zaključio je.
Rim prepun hodočasnika
Rim je prepun hodočasnika jer je jubilejska godina, tako da je samo do početka rujna Rim posjetilo 24 milijuna hodočasnika.
– Nismo još imali priliku vidjeti Papu, novi Papa mi se čini jako topao, ima nešto, neko lijepo zračenje. Voljeli bismo naravno da dođe u Hrvatsku, da mi njega upoznamo, da on nas upozna, ipak smo kroz povijest dosta vezani pa bi nam bila velika čast, rekla je hodočasnica Tanja Maleš Krznar.
– Mi smo s Filipina, ali radimo u Velikoj Britaniji kao medicinske sestre. Voljele bismo da Papa posjeti Filipine, pogotovo sada, iz političkih razloga, ali i zbog posljedica brojnih tajfuna i nesreća. To bi bio poticaj filipinskom narodu, smatra Wanda Ward, hodočasnica iz Filipina.
Mnogi žele vidjeti Papu, pogotovo u njegovoj prvoj godini pontifikata, tako da je veći dio Trga svetog Petra bio zatvoren, s obzirom na to da su u Vatikanu trenutačno predsjednik Slovačke i predsjednik Mongolije.
>Papa Lav u Istanbulu pozvao kršćane na novi hod prema jedinstvu do Jubileja 2033.
Koja putovanja Papa ima na umu
Na nedavnom Papinu povratku iz Libanona novinare je zanimalo upravo koja putovanja ima na umu u sljedećoj godini pa je rekao, među ostalim, “da ništa nije posve sigurno, ali da je gotovo sigurno da odlazi u Afriku, prije svega kako bi posjetio mjesta na kojima je živio i djelovao sveti Augustin”.
Papa Lav XIV. prvi je papa iz reda svetog Augustina. Spomenuo je da su u planu i neke druge zemlje, prije svega iz Latinske Amerike, Argentina i Urugvaj, i zemlje koje nije posjetio papa Franjo, piše HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.