Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je utorak navečer da s američkim potpredsjednikom Joem Bidenom nije konkretno razgovarao o blokadi srbijanskih pregovora s EU-om, nego o tome kako Hrvatska može pomoći zemljama jugoistočne Europe na putu u EU i NATO.
Nakon što je Srbija u Bruxellesu u utorak otvorila dva poglavlja u pristupnim pregovorima s Unijom, srbijanski premijer Aleksandar Vučić optužio je Hrvatsku da je bila jedina članica EU-a koja se protivila otvaranju trećeg poglavlja 26 koje se odnosi na obrazovanje i kulturu.
Vučić je zahvalio Slovačkoj na zalaganju da se otvore tri poglavlja, kao i SAD-u rekavši da je Biden u utorak poslijepodne razgovarao telefonom s hrvatskim predstavnicima, napominjući potrebu da se poglavlje otvori, prenijela je agencija Tanjug.
Plenković je novinarima u Pazinu potvrdio da je razgovarao s Bidenom, ali da se o blokadi Srbije raspravljalo “vrlo načelno”.
“Nije bilo govora konkretno o blokadi, nego o procesu pristupnih pregovora, odnosno kako da u tom cijelom kontekstu odnosa Hrvatska svojim iskustvima bude od pomoći našim susjedima”, rekao je Plenković.
Komentirajući Vučićeve izjave, istaknuo je da su “stvari vrlo jasne i transparentne”.
“Srbija je u procesu pristupnih pregovora, postoji niz poglavlja, niz kriterija koje treba ispuniti. Mi smatramo da je Srbija na putu da to ispuni”, rekao je Plenković.
“Glede poglavlja koje se odnosi na kulturu i obrazovanje, Hrvatska je zadržala rezerve zbog određenih aspekata koji se tiču obrazovanja, udžbenika i manjina. Očekujemo napredak Srbije u tom pogledu”, pojasnio je.
Bijela kuća priopćila je ranije da su Plenković i Biden razgovarali o euroatlanskim integracijama Zapadnog Balkana.
U priopćenju se kaže da su Biden i Plenković razgovarali o važnosti euroatlanskih integracija svih zemalja na Zapadnom Balkanu.
“Čelnici su se suglasili da će napredak prema tom cilju pridonijeti miru, stabilnosti i napretku cijele regije”, kažu u Bidenovu uredu, ne navodeći pojedinosti.
Srbija je u utorak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvorila pregovore u još dva poglavlja – 5 Javne nabave i 25 Znanost i istraživanje, čime se ukupi broj otvorenih poglavlja popeo na šest.
Srbija je očekivala da će otvoriti pregovore još u jednom poglavlju – 26 Obrazovanje i kultura, ali zemlje članice o tome još nisu postigle suglasnost.
Među onima koje su imale rezerve u vezi s tim poglavljem bila je i Hrvatska.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da Zagreb traži dodatna objašnjenja od Europske komisije, koja pregovora u ime zemalja članica te dodao da je optimist i da bi se rezerva mogla ukloniti vrlo brzo, možda već početkom sljedeće godine.
Zamjenica bugarskog premijera zadužena za europske poslove i ministrica obrazovanja Meglena Kuneva potvrdila je da njezina vlada nije dobila tražena objašnjenja i da zbog toga nije mogla podići svoje rezerve.
Većina bugarskih pitanja odnosi se na prava bugarske manjine u istočnoj Srbiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa