Svi koji su rođeni 1962. godine i kasnije imat će 27 posto niže mirovine!
Proizlazi to iz najnovijeg Programa konvergencije koji je zajedno s Nacionalnim programom reformi Plenkovićeva Vlada prihvatila u prošli četvrtak. Hrvatska za mirovine izdvaja približno 11 posto BDP-a, odnosno oko 38 milijardi kuna, a Vladine su projekcije da će se do sredine stoljeća javni izdaci za mirovine spustiti na oko 7,2 posto BDP-a. Znatnije smanjenje javnih izdataka počelo bi, navodi Vlada u svom programu, od 2027. godine jer će uz državu mirovine u većem broju početi isplaćivati i privatni mirovinski fondovi. To smanjenje bit će utoliko značajnije što umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa – posve jasno i otvoreno navodi Plenkovićeva Vlada.
Drugim riječima, znatne uštede u mirovinskim troškovima u ne tako dalekoj budućnosti planiraju se postići smanjenjem budućih mirovina svih koji su sad mlađi od 55 godina, odnosno rođenih 1962. i kasnijih godina! Svi su oni obvezni osiguranici 2. stupa, koji 15 posto svojih mirovinskih doprinosa uplaćuju u 1. stup, a 5 posto u 2. stup. Dodatak je po važećem zakonu sastavni dio formule za izračun mirovine, a uvela ga je Sanaderova Vlada 2007. godine jer su novi umirovljenici postajali socijalni slučajevi. Od 2010. godine taj dodatak iznosi 27%, no problem je što se dodatak isplaćuje samo osiguranicima 1. stupa. Zaposlene osobe rođene 1962. godine i kasnije obvezni su članovi oba mirovinska stupa, i premda u prvi doznačuju više doprinosa, pravo na dodatak neće se proširiti i na njih.
Simulacija koju je pripremio Danijel Nestić s Ekonomskog instituta pokazuje da je za ženu koja je cijeli svoj radni vijek zarađivala prosječnu bruto plaću (što bi bila plaća nastavnika u školi) razlika u mirovini čak 514 kuna. Umjesto da dobije 2845 kuna, koliko i nastavnica rođena godinu dana prije, njezina bi mirovina za identičan staž od 36,5 godina pala na 2331 kunu! Budući da će se ogroman udar na nove umirovljenike pojaviti već 2019. godine, posve je nerazumljivo što se micanje dodatka od 27% hladno opisuje kao mjera koja će pridonijeti održivosti javnih financija.
Cijeli članak možete pročitati ovdje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
