U noći sa subote na nedjelju pomičemo sat unaprijed. Završava zimsko, a počinje ljetno računanje vremena.
Kazaljke na satu pomičemo dva puta godišnje: u proljeće i na jesen. Tako počinje zimsko ili ljetno računanje vremena
Ove nedjelje, 30. ožujka 2025., svoje satove pomičemo jedan sat unaprijed. Tako će umjesto 2.00 biti 3.00 na našim satovima. Manje ćemo spavati, no dan će trajati duže.
Ipak većina ljudi ne mora brinuti da će prespavati nedjeljnu misu ili neke druge obveze jer se na mobilnim telefonima sat pomiče automatski, kao i na drugim uređajima. Ipak, neke ručne i zidne satove morat ćemo namjestiti ručno.
Upozorenja za struju i vozače
Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, objavio je HEP.
Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Treba li pomicati sat?
Podsjetimo da već dugo traje rasprava o tome treba li ukinuti pomicanje sata i ostaviti samo jedno računanje vremena. Europska komisija to je pitanje pokrenula prije nekoliko godina, no dogovora još nema. Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.
Uvođenje ljetnog računanja vremena predložio je 1784. godine ‘otac’ SAD-a Benjamin Franklin, a koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Međutim predložio je to kao vic. No o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća, piše HRT.
Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU-a te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa