Zakon o izbornim jedinicama prestaje vrijediti 1. listopada, a do tada treba donijeti novi. Oporba, ali i dio stručnjaka, oštro kritiziraju novi zakon. Ustavni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Robert Podolnjak u N1 Newsroomu komentirao je Zakon o izbornim jedinicama te što je sporno oko njega.
“Očekivanja bi uvijek trebalo imati, nakon parlamentarne rasprave, svih očitovanja, profesora, nevladinih udruga… Nažalost, promjena nema, iako je bilo logično očekivati ih”, izjavio je Podlonjak.
>Plenković: Zakon o izbornim jedinicama trebao bi biti izglasan do kraja rujna
“Ništa od prijedloga nije prihvaćeno, kao da nismo imali što kvalitetno za reći. Govore da prigovori nisu sadržajni i posebno značajni. Pozivali smo se na odluku Ustavnog suda i Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije. U raspravi se moglo čuti da kakvo je to nevažno tijelo, ali to je stručno, savjetodavno tijelo Vijeća Europe. Ono daje savjete svim državama članicama, a mi smo jedna od tih članica. Morali bismo slušati preporuke tog tijela”, dodao je.
Od veljače do srpnja ništa se nije događalo
U Vladi tvrde da se poštuju odluke Ustavnog suda.
“Po mom mišljenju, niti u jednom segmentu ne poštuju se odluke Ustavnog suda. Sam proces nastanka ovog prijedloga zakona nije u skladu s Kodeksom dobre prakse niti s onim što je govorio Ustavni sud. Taj je zakon nastao izvan onih očekivanja i preporuka da to radi jedno stručno i nepristrano tijelo. Dobro je poznato da izborne zakone vladajući žele krojiti za sebe, zbog čega je potrebno donositi ih uz što širi konsenzus, uz što više neovisnih stručnjaka i tijela”, naglasio je Podolnjak.
Inače se kod zakona ovog tipa konzultira profesore s pravnih fakulteta, a oni i sudjeluju u njihovoj izradi.
“Interesantno je da kod ovog zakona, koji je izašao iz Ministarstva pravosuđa i uprave, niti jedan profesor nije sudjelovao, niti ih se konzultiralo. Također, od veljače do srpnja ništa se nije događalo, a u tom se periodu moglo postići mnogo, kroz savjetovanja i rasprave. Ovo sigurno nije tehnički zakon nego važan dio izbornog sustava”, istaknuo je.
Logično je i postaviti pitanje zašto Ustavni sud ne reagira oštrije kad toliko pravnih stručnjaka tvrdi da zakon ne bi smio proći u ovom obliku.
“Ustavni suci imaju, reći ću, mnogi među njima, očekivanja da ponovno budu izabrani na te pozicije. U teoriji i praksi mnogih država zato imaju jedan mandat, kako ne bi imali bojazan zbog uvođenja ili ukidanja nekog zakona. Znate da bismo iduće godine trebali imati izbor deset ustavnih sudaca. I neki od njih razmišljaju o potencijalnoj reakciji vladajućih”, zaključio je Podolnjak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa