U Novinarskom domu u Zagrebu održana je tribina “Kakav Zakon o referendumu trebamo” u organizaciji Inicijative o izdvajanju pomoćnih poslova u javnom sektoru (outsourcing) na kojoj su se po prvi put okupili predstavnici svih inicijativa koje su pokrenule referendumska izjašnjavanja na nacionalnoj razini u Hrvatskoj. Sindikati, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, U ime obitelji, Referendumski ustanak te predstavnica prvog uspješnog lokalnog referenduma protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama.
Na početku tribine su uvodnu riječ imali znanstvenici i stručnjaci. Robert Podolnjak, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu istaknuo je kako udruge s pravom govore da nema konsenzusa oko promjene Zakon o referendumu te da je na javnoj raspravi iznijet niz prigovora na predloženo uređenje, naročito građanske inicijative referenduma.
“Čini mi se da brojni prigovori nisu uvaženi, naročito oni koji se odnose na najveću promjenu – mjesto prikupljanja potpisa. Rješenje koje se predlaže sasvim sigurno će otežati prikupljanje potpisa. Radi se o jednom neliberalnom rješenju. Obzirom na vrlo stroge uvjete koji sad postoje za građanske inicijative, vjerujem da bi prikupljanje potpisa u uredima državne uprave, pa i putem interneta, bitno otežalo buduće građanske inicijative. Ovo je prilika da se još jednom apelira na Hrvatski sabor da promijeni takvo rješenje, pored nekih drugih koji su također relativno sporna”, rekao je dodavši kako ovaj zakon ne bi trebalo donijeti protivno građanskim inicijativama.
Također, istaknuo je kako ova tribina prilika da se iznesu primjedbe i da se u ovoj fazi kada je u Saboru prijedlog Zakona o referendumu ukaže na nedostatke postojećeg rješenja i na koji bi način Ustavom i zakonom regulirati referendum.
“Ovaj zakon u cijelosti regulira lokalni referendum, u njemu su brojna rješenja koja će sputati lokalni inicijative koje i do sada nisu imale puno uspjeha na lokalnoj razini. Predviđeno je i veliki broj potpisa za prikupljanje na lokalnim razinama, broj glasova koja bi trebala donijeti svaka inicijativa da bi bila uspješna iznosi po prijedlogu jednu trećinu od ukupnog broja birača štoje izuzetno teško ostvarivo”, naglasio je Podolnjak dodavši kako se predviđa da će lokalne inicijative morati ispuniti brojne uvjete te zadovoljiti test ustavnosti, test propisa Europske unije, upravni sudovi će odlučivati o legalnosti građanski incijativa na lokalnoj razini. Pretpostavlja da će to dodatno usporiti ostvarivanje bilo koje inicijative te vjerojatno bitno otežati.
Pojasnio je kako je ovaj prijedlog zakona uveden s jednom namjerom – da što više spriječi buduće građanske inicijative.
“Javna rasprava je pokazala da predlagatelj nije usvojio ništa relevantnoga što je rečeno, naročito gdje bi potpise trebalo prikupljati. Ne znam nikoga tko je branio to da se potpisi da se potpisi moraju prikupljati samo u uredima državne uprave”, naglasio je rekavši kako predlagatelj neće odustati od toga osim pod velikim pritiskom javnosti i građanski inicijativa.
Profesor Podolnjak se na tribini obrato svim predstavnicima referendumskih inicijativa prijedlogom kako bi se trebala pokrenuti građanska inicijativa koja bi građanima ponudila jedno pitanje koje bi glasilo otprilike: “Jeste li za to da se potpisi kojima se traže raspisivanje referenduma na zahtjev građana mogu prikupljati na mjestima na kojima je u skladu sa zakonom dopušteno javno okupljanje”, čime je zaslužio pljesak od svih prisutnih na tribini.
Podolnjak je naglasio kako je to nužan korak za svaku buduću inicijativu koja bi mogla mijenjati loša rješenja, a ako se ostane bez ove mogućnosti, prikupljanja na javnim mjestima, onda neće moći mijenjati bilo što drugo.
“Ako ne uspije namjera da vaše inicijative utječu da Sabor makne tu odredbu, da je ne izglasa, treba se svakako pokrene zajednička građanska inicijativa s jednim pitanjem koji može ujediniti sve građanske inicijative u Hrvatskoj”, zaključio je.
Palić: Ako smo dovoljno pametni da biramo ljude koji će u četiri godine donijeti stotine političkih odluka, kako to da nismo dovoljno pametni da na referendumu donesemo jednu, dvije ili deset odluka?
Mato Palić, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku, pojasnio je da trebamo takav Zakon o referendumu koji će naći jedan pravilan i pošten balans između činjenice da se s jedne strane predstavnička demokracija percipira kao pravilo, a referendumska odluka kao iznimka, te s druge strane da se omogući biračima da povremeno nekim pitanjima odlučuju neposredno.
“Ako smo dovoljno pametni da biramo ljude koji će u četiri godine donijeti stotine političkih odluka, kako to da nismo dovoljno pametni da na referendumu donesemo jednu, dvije ili deset odluka, onih koje su životno bitne, oni za koje birače svojom potporom pokažu da su zainteresirani”, zaključio je dodavši kako nema demokratskog Ustava bez načela narodnog suvereniteta, a referendum je jedan od načina kako se taj suverenitet ostvaruje.
Od predstavnika referendumskih inicijativa nazočili su sindikalac Ozren Matijašević iz inicijative Referendum o Zakonu o radu, Dubravko Krčmarek u ime Inicijative Referendumski ustanak, Vlado Iljkić i Snježana Patko govorili su o Ustavnom zakonu o pravima manjina, dr. Željka Markić iz inicijative U ime obitelju govorila je o referendumu o ustavnoj definiciji braka te o izbornom sustavu, Željko Stipić o izdvajanju pomoćnih poslova u javnom sektoru (outsourcing), sindikalac iz HAC-a Mijat Stanić o monetizaciji autocesta, a Ana Musa koordinatorica inicijativa “Pravo na zdravi život“ i „Spasimo dolinu Neretve“ o nedavnom uspješnom lokalnom referendumu u Pločama o izgradnji termoelektrane na ugljen.
Dr. Željka Markić istaknula je kako je referendum prilika da se od stotine, tisuća ljudi dobije mišljenje o tome što oni misle o konkretnom pitanju te kako je izuzetno važno prikupiti mišljenja različitih ljudi i njihovu argumetaciju.
“U interesu je svake odgovorne vlasti čuti što ljudi misle, njihove argumente, i onda ako se postigne konsenzus većine o određenom pitanju, ta vlast može s tom velikom većinom građana surađivati, pomoći u provedbi odluke koju oni smatraju važnim”, rekla je Markić dodavši kako je jako važno osigurati da mjesta prikupljanja potpisa budu lako dostupna te da nadzor nad referendumskim postupkom prije predaje potpisa.
Također, naglasila je važnost izjašnjavanja o ustavnosti ili neustavnosti određenog referendumskog pitanja unaprijed te određivanje točnog broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
Pojasnila je kako se treba odrediti u zakonu što je razumni rok koji je potreban Hrvatskom saboru od predaje zahtjeva za raspisivanje referenduma do raspisivanja referenduma te odrediti postotak oko 20 posto za izlaznost na referendum.
U ime inicijative “Ne damo naše autoceste” Mijat Stanić ustvrdio je kako je postojeći zakon o referendumu loš i smetnja njihovom održavanju, a prijedlog novog zakona još gori. Zakon bio trebao biti, postoji li volja neke skupine da se o nečemu izjasne, pomoćno sredstvo da bi se što lakše referendum proveo, a ne tome postavljene brojne prepreke. Postojeći zakon je loš jer u njemu nije jasno propisana procedura, pa nam se događa da se ustavnost pitanja provjerava nakon što su već prikupljeni potpisi.
Stanić smatra kako je potrebno produljiti rok objavu referendumskog pitanja, a da Ustavni sud ako želi provjeriti ustavnost pitanja bi to treba učiniti prije prikupljanja potpisa. Također treba utvrditi jasne rokove za provjeru potpisa, a što smatra da bi trebalo raditi Izborno povjerenstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa