Ustavnopravni stručnjak prof. Robert Podolnjak pojasnio je za narod.hr zašto je preferencijalno glasovanje s pragom uz odabir jedne osobe na parlamentarnim izborima prevara te napomenuo kako hrvatski birači na izboru za Europski parlament nisu zapravo izabrali kandidate preferencijalnim glasovanjem.
Podolnjak je napomenuo kako su kod preferencijalnog glasovanja za kandidate na nekoj kandidacijskoj listi važna su tri elementa – broj kandidata na listi, broj preferencijskih glasova te eventualno postojanje određenog praga uvažavanja tih glasova, tj. zahtjev da kandidat dobije određeni najmanji postotak glasova u odnosu na sve glasove date za listu kako bi se uvažavali preferencijski glasovi koje je dobio.
“Preferencijsko glasovanje imat će najmanji učinak kada je na listi veći broj kandidata (više od 10), kada birač ima samo jedan glas i kada postoji zahtjev za određenim postotkom preferencijskih glasova da bi oni utjecali na promjenu redoslijeda kandidata na listi”, dodao je.
“Ukoliko imamo 14 kandidata na listi u svakoj izbornoj jedinici kao što je sada slučaj u izborima za Hrvatski sabor, a birači imaju jedan glas i prag je 10 posto (kao što je u Hrvatskoj slučaj) moguće je da birači tako podijele svoje glasove da svi kandidati dobiju otprilike ili nešto više od 7 posto glasova (7×14=98)i zbog takve disperzije glasova nijedan od kandidata ne bi dobio zahtijevanih 10 posto glasova i preferencijalno glasovanje bilo bi u potpunosti beskorisno i ne bi utjecalo na izbor kandidata s liste”, objasnio je Podolnjak za narod.hr na teorijskom primjeru te dodao da je mogući i suprotan slučaj.
“Moguće je naravno i da 9 kandidata dobije nešto iznad 10 posto glasova, a ostali kandidati nijedan preferencijski glas pa bi birači utjecali na izbor pojedinih kandidata s liste. No, u stvarnosti birači tako podijele svoje preferencijske glasove da značajan postotak (40-50 posto) svoje preferencije usmjeri prema jednom istaknutom kandidatu (najčešće prvom na listi, ali ne mora biti slučaj) pa preostali kandidati dobivaju male postotke glasova, najčešće ispod 10 posto”, pojasnio je.
Podolnjak je istaknuo kako “jedan dio birača u pravilu i ne glasuje preferencijski, tj. zaokružuje kandidacijsku listu, ali ne i ime kandidata” te dodaje kako “stoga jedan preferencijski glas daje u pravilu iskrivljenu sliku, jer najčešće samo jedan ili dva kandidata na listi ostvaruju veći postotak glasova”.
“S tri glasa situacija se mijenja jer tada birači mogu dodijeliti glasove ne samo prvom kandidatu na listi već i drugim kandidatima. S tri glasa također se trostruko povećava vjerojatnost da veći broj kandidata dosegne mogući prag traženih preferencijskih glasova. Ukoliko taj prag ne postoji ili je relativno nizak (od 3 do 5 posto) tada je velika vjerojatnost da će svi ili velika većina kandidata na listi biti izabrana zbog broja preferencijskih glasova, a ne redoslijeda na listi”, ocijenio je Podolnjak.
Profesor Robert Podolnjak osvrnuo se i na protekle izbore za Europski parlament.
“Iskustvo izbora za Europski parlament u Hrvatskoj pokazalo je da pri izboru 12 zastupnika 2013. nijedan nije izabran zahvaljujući upravo preferencijskim glasovima, jer i oni koji su dobili veći postotak tih glasova bili bi izabrani zbog redoslijeda na listi. Na izborima 2014. samo jedan zastupnik od 11 (Tonino Picula) je izvorno izabran zbog broja preferencijskih glasova, kao 5. na listi, a Kukuriku koalicija dobila je 4 zastupnička mandata. No, treba također imati u vidu da je prvi na listi, Neven Mimica imenovan za povjerenika Europske komisije pa bi slijedom toga Tonino Picula ipak ušao kao prvi neizabrani na listi i da nije dobio nijedan preferencijski glas”, objasnio je.
“Ukoliko bi se zakonom propisala varijanta jednog preferencijskog glasa i prag od 10 posto smatram da ne više od 10 do 15 posto zastupnika Hrvatskog sabora (maksimalno 20-tak) bi moglo biti izabrano zahvaljujući preferencijskim glasovima birača, a ostali bi bili izabrani temeljem redoslijeda na listi”, ustvrdio je Podolnjak te dodao kako bi u tom smislu preferencijalno glasovanje bilo marginalno važno i ne bi istinski utjecalo na sastav Hrvatskog sabora.
“To je jako važno objasniti u javnosti jer građanima se naoko može činiti da su svi modeli preferencijskog glasovanja koji se nude slični i da će imati slični učinak. Građani su u referendumskoj inicijativi udruge ‘U ime obitelji’ potpisali za sustav preferencijskog glasovanja s tri glasa i bez ikakvog praga uvažavanja preferencijskih glasova, što bi značilo da će svi zastupnici biti izabrani samo temeljem tih glasova. Tu volju građana trebalo bi poštivati. Od zakonskih prijedloga koji su sada na sjednici Hrvatskog sabora samo prijedlog Hrvatskih Laburista je sadržajno isti u odnosu na referendumsku inicijativu”, zaključio je Podolnjak za narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa