Jutros je u 78. godini života preminula Julienne Eden Bušić, američko-hrvatska književnica, prevoditeljica i politička aktivistica, te supruga Zvonka Bušića. Pogreb i misa zadušnica bit će u utorak.
Pogreb Julienne Eden Bušić bit će u utorak 26. svibnja 2025. u 13:05 sati na Mirogoju. Sveta misa zadušnica bit će istoga dana u 16 sati u crkvi Sveta Mati slobode na Jarunu.
Među ožalošćenima su obitelji Schultz, Bušić, Ivanković i Šprljan te braća Stewart I William s obiteljima, nećaci, šogor i šogorice.
Tko je bila Julienne Bušić?
Kako smo ranije pisali, Julienne Bušić (rođena Julienne Eden Schultz, 1948.) bila je Amerikanka iz Oregona, školovana u SAD-u i Austriji, koja je 1960-ih u Europi upoznala Zvonka Bušića, kasnijeg supruga i jednog od poznatijih hrvatskih emigranata. U tom krugu hrvatske političke emigracije, koji je snažno zagovarao neovisnost Hrvatske od tadašnje Jugoslavije, njih dvoje su se vjenčali 1972. i postali dio domoljubnog miljea koji je djelovao izvan domovine u uvjetima Hladnog rata, kada je pitanje jugoslavenskog režima i hrvatskog nacionalnog identiteta bilo duboko politizirano i često ignorirano u zapadnim političkim krugovima.
>Simbol hrvatske političke emigracije: Preminula Julienne Bušić, supruga Zvonka Bušića
Prije 52 godine, 28. studenoga 1970., Julienne Bušić bacila je letke s vrha zagrebačkog nebodera na Trgu bana Jelačića, zbog čega je uhićena i pritvorena u tadašnjoj Jugoslaviji. Letke joj je, kako je kasnije navela, dao njezin tadašnji dečko i kasniji suprug Zvonko Bušić, a sadržavali su kritiku komunističkog sustava i službene istine o Jugoslaviji.
U svojim kasnijim sjećanjima opisala je događaj kao politički čin protiv režima, tvrdeći da Jugoslavija nije bila prikazivana realno te da je imala visok broj političkih zatvorenika i sustav u kojem su se, prema njezinim riječima, neslaganja kažnjavala optužbama za “neprijateljsku propagandu”.
>Od Julienne Bušić oprostili se Thompson, Grmoja, Dujmović…: ‘Otišla je žena koja je Hrvatsku voljela bez računice’
Kritizirala je i tzv. “mit o komunizmu s ljudskim licem” te postavljala pitanja o tome koliko su bivši suradnici režima kasnije ostali prisutni u medijima, politici i institucijama nakon demokratizacije.
Od nje su se danas oprostili mnogi iz javnog i političkog života.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa