Domovinski rat kao agresiju Srbije na Hrvatsku, za koju su se postupno stvarali uvjeti u zadnjim godinama postojanja Jugoslavije- od razoružanja Teritorijalne obrane, preko postupnog srpskog preuzimanja JNA pa sve do njezinog nastupa kao instrumenta srbijanske politike i otvorene podrške pobunjenim Srbima u Hrvatskoj, i danas neki pokušavaju negirati.
Na izmaku 20.stoljeća, u suludom srbijanskom pokušaju stvaranja Velike Srbije, nad nesrpskim stanovništvom planirane tvorevine vršen je genocid kakav u Europi nije zabilježen od Drugog svjetskog rata.
Haška presuda Mladiću- odgovornom za Škabrnju ne sudi se za taj zločin!
U srijedu će u Hagu biti izrečena jedna od posljednjih presuda uoči zatvaranja Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije – zapovjedniku vojske bosanskih Srba i odgovornome za najgore zločine počinjene diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Maskr u Škabrnji, zločini i uništenja na zadarskom i šibenskom području, Kijevo, Vrlika, topnički napadi na Šibenik, Zadar, Sinj samo su neka od ratnih pustošenja i zločina u Hrvatskoj za koje snosi odgovornost, nakon kojih su uslijedila i sva ona u Bosni i Hercegovini, s vrhuncem u Srebrenici.
No, žrtve Škabrnje, kojih smo se prisjetili prije samo nekoliko dana, kao ni ostale žrtve u Hrvatskoj neće od Haškog suda dobiti pravdu.
Naime, Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu Mladića tereti samo za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a ne i za one u Hrvatskoj, pa tako ni u Škabrnji.
Što hrvatska Vlada radi da Ratko Mladić ostane u zatvoru?
Kako je moguće da se najstrašniji ratni zločini čak niti ne razmatraju na međunarodnom sudu koji je osnovan upravo iz tog razloga? Kolika je u tome uloga i odgovornost hrvatske države i hrvatskog društva i kako ćemo se za to, kao društvo, opravdati pred žrtvama, pred svojom savješću i pred budućim generacijama, pitanja su koja ostaju otvorena.
ICTY u srijedu izriče presudu srebreničkom krvniku Ratku Mladiću
U nastavku donosimo neke podatke o „balkanskom krvniku“.
Koliko se zapravo zna o „balkanskom krvniku“ Ratku Mladiću?
Ratko Mladić rođen je u selu Božanovići, 40 kilometara južno od Sarajeva, 12. ožujka, 1942. godine.
Nakon završetka osnovne škole, Mladić je radio kao limar u Sarajevu, a zatim je upisao vojnu industrijsku školu u Zemunu 1961., a potom i u vojnu i oficirsku akademiju. 1965. godine počinje njegova karijera u JNA, a iste godine postaje član Komunističke partije Jugoslavije, i ostaje članom sve do 1990.
Godine 1965. bio je zapovjednik automatičarskog voda u puku. Bio je najmlađi u jedinici kojom je zapovijedao. Započeo je karijeru kao potporučnik. Godine 1989. imenovan je za načelnika Odjela za nastavu tadašnje Treće vojne oblasti u Skoplju. To je bio do lipnja 1991. kada postaje jedan od pomoćnika zapovjednika Prištinskog korpusa.
Ratovanje u Hrvatskoj i BiH
Ubrzo dobiva naredbu da ide u Knin, tada glavni grad i središte tzv. Republike Srpske Krajine, kao zapovjednik 9. korpusa JNA sa zadaćom da organizira pobunjene srpske snage u Hrvatskoj, tijekom borbi između JNA i hrvatskih snaga 4. listopada 1991. unaprijeđen je u general-majora. Po Mladićevim zapovjedništvom u rujnu 1991. 50 tenkova napalo je grad Šibenik. Uništeno je Kijevo, Vrlika, zaleđe Šibenika i Zadra. Zapovijedao je topničkim napadima na gradove Šibenik, Zadar i Sinj. Jugoslavenska Narodna Armija pomogla je pobunjenim Srbima 18. studenog 1991. pri Pokolju u Škabrnji. Srpske snage predvođene Ratkom Mladićem su 17. rujna 1991. godine okupirale i zauzele branu Peruća. Dana 28. siječnja 1993. minirana je s 30 tona eksploziva pri najvećem zabilježenom vodostaju prilikom oslobodilačke Operacije Peruća pri povlačenju agresora.
Dana 9. svibnja 1992. je preuzeo mjesto glavnog zapovjednika štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. 12. svibnja 1992. je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje Vojske Republike Srpske. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost zapovjednika Vrhovnog štaba VRS-a, a mjesto na kojem je bio do prosinca 1996. (u svibnju 1992.,nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a). 24. lipnja 1994. unaprijeđen je u general-pukovnika. 24. srpnja 1995. optužen je od Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za snajperiranje Sarajlija. 16. studenog 1995., optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom napada na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici u srpnju 1995, u kojoj je mučki ubijeno oko 8 300 Muslimana. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoca.
Bijeg i potraga
Dok je bio bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva ili u Srbiji ili Republici Srpskoj u BiH. Mladić je navodno viđen da prisustvuje nogometnoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu 2000. godine. Ušao je na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara. Neki tvrde da je viđen u predgrađu Moskve i da je “često” posjetitelj Soluna i Atene, što je podiglo sumnju da su mnoga lažna izvješća poslana kako bi se pokrio njegov trag. U studenom 2004., britanska vojna služba je priznala kako vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema puno šansi za uspjeh. U travnju 1994. Mladićeva kćer Ana je izvršila samoubojstvo tijekom studija medicine u Beogradu. Sam nikada nije priznao njeno samoubojstvo, već je tvrdio da su ju ubili njegovi neprijatelji.
U lipnju 2010. godine, Mladićeva obitelj je podnijela zahtjev da ga se proglasi mrtvim, tvrdeći da je lošeg zdravlja te da ga nisu vidjeli sedam godina. Da je taj zahtjev odobren, Mladićeva supruga Bosiljka bi imala pravo na državnu mirovinu. U vrijeme kada je zahtjev podnesen, Mladić se skrivao u kući koja je bila upravo u vlasništvu njegove obitelji.
Uhićenje
Ratko Mladić uhićen je 26. svibnja 2011. godine u selu Lazarevo kraj Zrenjanina u rođakovoj kući pod lažnim imenom Milorad Komadić. Njegovo uhićenje provedeno je od strane dvadesetak pripadnika specijalne policije koji su nosili crne uniforme i maske bez oznaka. Uhićenje je potvrdio odmah i tadašnji srbijanski predsjednik Boris Tadić te izjavio: „Smatram da smo skinuli ljagu sa Srbije i svih pripadnika srpskog naroda.“
Zanimljivo je kako je Mladić uhićen istoga dana kada je predstavnica Europske Unije, Catherine Ashton posjetila Beograd. Njegovo uhićenje poboljšalo je odnose Beograda i Bruxellesa, koji je sumnjao da Srbija daje utočište Mladiću i drugim ratnim zločincima.
Suđenje za ratne zločine
U Hrvatskoj je u odsutnosti Mladića, Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio na 20 godina zatvora. No nažalost, Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu Mladića tereti samo za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a ne i za one u Hrvatskoj, posebno u Škabrnji.
Mladić je nakon uhićenja prvo bio na saslušanju na Sudu u Beogradu kako bi se ustanovilo je li njegovo zdravstveno stanje dovoljno stabilno da bi ga se moglo izručiti Haagu, što je njegova obrana pokušala osporiti, tvrdeći da je narušenog zdravlja. Nakon što ga je pregledala skupina zatvorskih liječnika i ocijenila njegovo zdravstveno stanje stabilnim, Mladić je izručen Haagu 31. svibnja 2011., a njegovo suđenje formalno je započelo 16. svibnja 2012.
Tekst se nastavlja ispod oglasa