Site icon narod.hr

Porazne brojke: U Hrvatskoj 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja

baby boom, djece

Izvor: iStock by Getty Images

Porazni podaci o broju živorođenih potvrđuju lošu demografsku sliku Hrvatske. U 2023. u Hrvatskoj je rođeno 32.047 djece, što je najmanji broj otkad postoje statistička mjerenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državni zavod za statistiku objavio je privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva. U 2023. živorođeno je 32.047 djece, a 2022. njih 33.883, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice, 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

>Baby boom u Zaboku: Što se krije iza ovog pozitivnog trenda?

Statistika također pokazuje da se smanjio i broj umrlih. Naime, prošle godine umrlo je 51.319 ljudi što je oko 6000 manje nego godinu ranije. U 2022. umrlo je 56.979., 2021. umrlo je 62.712., dok je u 2020. broj umrlih bio 57.023. Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.

Možda će vas zanimati

Kako ne otklizati u demografski ponor? Ovo su primjeri država koje su okrenule negativne trendove

Hrvatska je među zemljama s najgorim demografskim pokazateljima u Europi i jedna od onih koje relativno mirno gledaju vlastiti demografski potop

Nadalje, kada su u pitanju brakovi, tu se bilježi porast. Tako ih je u 2023. sklopljeno 19.467, dok ih je u 2022.sklopljeno 18.074. Podaci također pokazuju i da je prošle godine bilo manje razvedenih, njih 4001, dok se u 2022. razvelo 4808 parova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krajem prošle godine DZS je objavio detaljne podatke prirodnog kretanja stanovništva u 2022. Tada je ukupno rođene djece bilo 34.027 djece, od toga 33.883 živorođene djece i 144 mrtvorođene. Svako četvrto rođeno je izvan braka, prenosi HRT.

Detaljni podaci za 2022.

Znatan pad živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s ranijim godinama, jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000. Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 rođenih u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.

>Demograf Strmota na okruglom stolu: Situacija je katastrofalna. Neprovođenje nikakve politike, isto je politika

Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto. U usporedbi s podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četvrtorođene i višerođene djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u 2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.

Možda će vas zanimati

Prof. Pokos dokazao: Zbog Tomaševića je u 2022. došlo do drastičnog pada trećerođene djece u Zagrebu

U Zagrebu je lani rođeno 7,1 posto manje djece nego 2021., a uočljiv je i drastičan pad broja treće i više po redu živorođene djece

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina. Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica njih ima završenu višu ili visoku školu.

U 2022., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,3 posto muškaraca i 43,8 posto žena) i novotvorina (27,0 posto muškaraca i 19,7 posto žena). U istoj godini umrlo je 139 dojenčadi, od čega njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Demograf Šterc za Narod.hr: Demografski potop s posljedicama kojih još nismo svjesni

Demograf Stjepan Šterc, komentirajući za Narod.hr najnovije demografske pokazatelje, dramatičnim je izrazima opisao demografska kretanja i pozvao na odgovarajuću političku reakciju.

Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini te 4,1 u 2022.

Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6 dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio 59,5.

Građanski brak sklopilo 49,4 posto parova, vjerski 50,6 posto

U 2022. su sklopljena 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Stopa nupcijaliteta pokazuje da su na 1000 stanovnika sklopljena 4,7 braka. Od ukupno sklopljenih brakova prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,7 posto ženika.

Možda će vas zanimati

Demograf Strmota o izjavama Dubravke Šuice za Narod.hr: 'Ova Vlada je izgubila vrijeme i 200 tisuća stanovnika'

Strmota: Potrebna je državnička politika koja štiti interese svoje zemlje

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2022. građanski brak sklopilo je 49,4 posto parova (8929 parova), a vjerski 50,6 posto (9145 parova). U 2022. bilo je 4808 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 266 na 1000 sklopljenih brakova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version