Obrazovanje za temeljne europske vrijednosti demokracije, slobode, ljudskih prava odgovor su na marginalizaciju i radikalizaciju mladih u Europi, rekao je europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics u četvrtak u Zagrebu, na otvorenju Kulfesta, festivala koji promiče konzervativne vrijednosti.
Dodao je da je dobro obrazovanje “početna točka” da bi Europa dobila otvorene građane, a u kombinaciji sa sportom i kulturom ispunjavala potrebe mladih na integriran način.
Drugi Kulfest, festival konzervativizma, slobodnog tržišta i kulture života bavit će se do 26. svibnja pitanjima zapadnog identiteta, konzervativnim vrijednostima u hrvatskom društvu i politici, slobodnim tržištem i zaštiti života u Hrvatskoj.
Batarelo: Konzervativne vrijednosti donose red i sigurnost u Hrvatsku, u kojoj vlada nered i nesigurnost
Predsjednik udruge Vigilare i suorganizator festivala, Vice Batarelo rekao je da festival promiče progresivnu kulturu i promišljanje konzervativnih vrednota prihvaćenih u zapadnim državama: tradiciju, domoljublje, tržišno gospodarstvo i zaštitu života, što manje uplitanje države u privatnu sferu.
“Konzervativizam ne konzervira, nego želi dobro promišljanje promjena, bez revolucije i urušavanja poretka”, rekao je Batarelo. “Konzervativne vrijednosti donose red i sigurnost u Hrvatsku, u kojoj vlada nered i nesigurnost”, zaključio je.
Nakon predavanja uslijedio je okrugli stol na temu “Temeljna načela zapadnog identiteta: što Zapad održava kao cjelinu”.
Na okruglom stolu sudjelovali su prof. Orlando Carter Snead, jedan od vodećih stručnjaka na polju bioetike sa Sveučilišta Notre Dame, dr. Robin Harris, bivši savjetnik Margaret Thatcher te Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Događaj je moderirao novinar Tihomir Ladišić.
Svi govornici složili su se kako je odgovor na pitanje čovjekovog porijekla i identiteta odgovor i na pitanje ekonomskih i političkih kriza.
U uvodnom predavanju prof. Snead istaknuo je borbu između ideologije kolektivizma, koja čovjeka promatra kao instrument u pribavljanju bogatstva i resursa za zajednicu te radikalnog individualizma koji čovjeka predstavlja isključivo kao osobu vođenu voljom i strastima bez obaveza prema ostalim ljudima.
Kao odgovor na tu borbu Snead vidi u čuvanju dostojanstva pojedinog čovjeka od začeća do smrti i nejgovu odgovornost prema ostatku čovječanstvo kroz dijeljenje zajedničkih dobara.
Robin Harris u svojem je izlaganju naveo nekoliko temelja europske civilizacije poput privatnog vlasništva bez kojeg čovjek nije slobodan i ne može ostvariti prosperitet, zatim ekonomske slobode, ograničene države koja vlada u skladu s pravom jednakim za sve te dostojanstva svake osobe.
Njegovo izlaganje nadopunio je Željko Tanjić svojom podjelom na revolucije koje su obilježile Europu. Posebno je istaknuo industrijsku revolucije, papinsku revoluciju (odvajanje države od crkve) te kršćansku revoluciju koja je udarila temelje suvremenoj Europi.
Različite revolucije dovele su do pluralizma, naveo je dr. Tanjić, kao jednog od temelja suživota različith naroda i kultura na europskom tlu.
Rektor Tanjić naglasio je kako se glas Crkve mora čuti u pluralnom društvu pritom izrazivši žalost što neki mediji i pojedinci ne razumiju pojmove poput sekularnosti i pluralizma premda često pišu o njima.
„Slobodna crkva u slobodnoj državi“ – predstavio je rektor kao model suživota između ove dvije sfere. Kao potporu takvom viđenju prof. Snead iznio je američki primjer u kojem postoji sloboda vjeroispovijesti koja uključuje privatnu vjersku službu, ali i javno djelovanje u vidu osnivanja bolnica, ustanova ali i civilnih organizacija za utjecanje na javnost i politiku. Kao negativni primjer istaknuo je pritisak američkih vlasti da Sveučilište Notre Dame, premda katoličko sveučilište, mora plaćati svojim zaposlenicima abortivna sredstva čime je sloboda i autonomija institucije ugrožena: „Vlada želi odvojiti našu ulogu obrazovanja i znanstvenog rada od uloge zapošljavanja što je nemoguće. Mi ne vidimo razliku između kršćanskog obrazovanja i zapošljavanja za koje inzistiramo da bude u skladu s katoličkim učenjem“.
Uz udrugu Vigilare, Centar za obnovu kulture drugi je suorganizator festivala na kojem će sudjelovati domaći i međunarodni znanstvenici, liječnici, novinari, poduzetnici i predstavnici nevladinih udruga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa