Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo je u srijedu odluku o pokretanju postupka protiv bivše kninske gradonačelnice i HDZ-ove zastupnice u Hrvatskom saboru Josipe Rimac zbog nesrazmjera prikazane imovine u odnosu na stvarno stanje.
Povjerenstvo je na sjednici izvijestilo da je Rimac u podnesenom izvješću o imovinskom stanju navela nekretninu, kuću u vlasništvu supruga, a zapravo je riječ o zgradi s tri etažirana stana, koji svaki predstavlja samostalnu nekretninu. Usporedbom podataka navedenim u izvješću i prikupljenih podataka od nadležnih institucija utvrđen je nesklad, pa Rimac mora u roku od 15 dana podnijeti očitovanje.
Lani je u siječnju Rimac podnijela izvješće o imovinskom stanju povodom ponovnog imenovanja na dužnost zastupnice u Saboru, a u dijelu podataka o nekretninama kao jedinstvenu nekretninu navela kuću s okućnicom u Kninu, na adresi Meštrovićeva 10, površine 406 četvornih metara, a upisana je u vlasništvu bračnog druga. Kao način stjecanja Rimac je navela darovni ugovor te navela približnu tržišnu vrijednost nekretnine od oko 994.000 kuna.
Uvidom u izvadak u zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina upisana kao dvorište, kuća, garaža i kotlovnica ukupne površine 594 četvornih metara. Uvidom u vlasnički list utvrđeno je da je na nekretnini uspostavljeno etažno vlasništvo te je suprug dužnosnice vlasnik suvlasničkog dijela tri kata dok je kao suvlasnik jednog dijela upisana druga osoba.
Rimac u imovinskom stanju nije navela da je na nekretnini uspostavljeno etažno vlasništvo te da je njen suprug vlasnik tri od četiri suvlasnička dijela. Utvrđeno je i da površina u izvješću ne odgovara površini upisanoj u zemljišnoj nekretnini.
Rimac je u očitovanju tvrdila da je kvadratura površine navedena omaškom, a etažirani dijelovi nekretnine nisu navedeni jer je smatrala da je dovoljno navesti katastarsku česticu i vrijednost nekretnine. No, Rimac je u još tri izvješća nakon toga ponovno navela podatke o kući kao jedinstvenoj nekretnini, a ne o svakom pojedinom suvlasništvu dijelova nekretnine nad kojima je uspostavljeno etažno vlasništvo.
Nisu pokrenuti postupci protiv Komadine, Petrine i Krstičevića
Povjerenstvo na sjednici nije pokrenulo postupke protiv župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadine, općinskog načelnik Općine Primošten Stipe Petrine, te potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Damira Krstičevića.
Komadina je prijavljen jer je dvaput za redom za pročelnika Primorsko-goranske županije izabrao Valerija Jurešića iako je znao da ne zadovoljava traženim uvjetima radnog iskustva pet godina. Povjerenstvo ističe da iako je u postupanju župana, odnosno županije došlo do povrede zakona, jer je na nezakonit način osoba zasnovala radni odnos, u njihovoj nadležnosti nije utvrditi je li zakonito, odnosno nezakonito postupao dužnosnik.
“Povjerenstvo bi trebalo utvrditi da je dužnosnik diskrecionom ocjenom unutar svojih nadležnosti koristio svoju javnu dužnost za osobni probitak ili njemu povezane osobe. S obzirom da ne postoji okolnost koja bi upućivala da je Valerij Jurešić s dužnosnikom povezana osoba, Povjerenstvo nije utvrdilo da bi na nezakonito imenovanje pročelnika utjecao privatni interes. Iz prikupljenih podataka i dokumentacije ne proizlazi da je u postupanju Komadine došlo do moguće povrede zakona o sprječavanju sukoba interesa”, rečeno je u obrazloženju odluke.
Petrina je prijavljen zbog dodjele javne površine. Podnositelj prijave kao vlasnik obrta dostavio je ponudu na raspisani javni natječaj javne površine u Primoštenu te je obaviješten da je njegova ponuda najpovoljnija i da dođe potpisati ugovor. Nakon što je obaviješten da je ugovor potpisao i općinski načelnik Petrina, javljeno mu je da ipak ne može dobiti na korištenje javnu površinu štanda jer ju je načelnik obećao nekom drugom.
Povjerenstvo je iz prikupljenih podataka utvrdilo da je podnositelj prijave inzistirao na drugoj lokaciji, a Povjerenstvo za dodjelu javnih površina prihvatilo je obrazložene općine da zbog ograničenog broja lokacija nije moguće udovoljiti zahtjevima za točno određenu lokaciju svih ponuditelja. S obzirom da je podnositelj prijave inzistirao na lokaciji, nije došlo do sklapanja ugovora.
Krstičević je prijavljen zbog sumnje da je povezan s trgovačkim društvom King ICT i M San grupom u kojoj je dulji niz godina bio član Nadzornog odbora. Iz medijskih tekstova proizlazilo je da su te tvrtke tijekom proteklih godina ostvarile ekonomski rast putem stupanja u poslovne odnose s državnim tijelima u postupcima javne nabave u kojima su dobili prednost pred renomiranijim tvrtkama zahvaljujući vezama koje je Krstičević imao kao general hrvatske vojske.
Povjerenstvo je u obrazloženju navelo da iz očitovanja Ministarstva obrane proizlazi da Krstičević nije sudjelovao u zahtjevima za nabavu robe niti u izvršenjima ugovora.