Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u petak je kaznilo državnu tajnicu u Ministarstvu uprave Josipu Rimac s 4000 kuna zbog netočne i nepotpune prijave u imovinskoj kartici, u kojoj nije prijavila da ima tri stana, već je samo prijavila kuću u Kninu.
Kao propust je utvrđena činjenica da je Rimac (HDZ) u imovinskoj kartici navela kuću u vlasništvu supruga, no kuća je etažirana i ima tri odvojena stana, tako da nije riječ o jednoj nekretnini, nego njih tri.
“Možemo nedvojbeno utvrditi da je dužnosnica ovdje povrijedila odredbe zakona vezano za točno i potpuno iznošenje podataka o svojoj imovini. Bez obzira na točnu vrijednost i zakonitost dobivanja te nekretnine, ona u odnosu na podatke iz zemljišnih knjiga nije istinita”, kazala je izvjestiteljica u Povjerenstvu Tončica Božić.
Povjerenstvo se složilo da je Rimac mogla zatražiti to tijelo za dodatna objašnjenja vezano za prijavu imovine u kartici, no ona to nije učinila, a nije izmijenila podatke ni nakon pokretanja postupka zbog sukoba interesa.
“Postoji mogućnost da se u napomeni napiše sve što treba i pojasni, pa onda ne bi bilo problema. Ovo traje dugo i dužnosnica nije izmijenila podatke u imovinskoj kartici od 2016., a s obzirom na činjenicu da je već bila sankcionirana vezano za povrede odredbe podnošenja izvješća u imovini, predlažem sankciju od 4000 kuna”, kazala je Božić.
Rimac može platiti izrečenu sankciju u dvije rate.
Slučaj Glunčić
Povjerenstvo je odlučilo i da u predmetu državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Matka Glunčića, oko dodjele sredstava udruzi u kojoj je bio član i časopisu koji udruga izdaje, došlo do povrede načela, da nije vodio dovoljno računa o vlastitoj vjerodostojnosti i nepristranosti. No, za tu odredbu nema propisane sankcije.
Povjerenstvo za sukob interesa je utvrdilo da povjerenstvo koje je predlagalo odluke nije birano za vrijeme njegova mandata i da je javni poziv raspisao prethodni ministar Predrag Šustar. To, prema stajalištu Povjerenstva za sukob interesa, ukazuje da Glunčić nije mogao zlorabiti prava prilikom donošenja odluke, već da je samo formalno potpisivao odluke.
Nije pokrenut postupak protiv Reinera
Povjerenstvo nije pokrenulo postupak protiv potpredsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera (HDZ), protiv kojega su stigle dvije prijave u svibnju prošle godine u kojima stoji da je postao vitez reda Svetoga groba jeruzalemskog, čime je postao podređen svetom Ocu. U prijavama se Povjerenstvo pita je li sukob interesa da potpredsjednik Sabora, najvišeg zakonodavnog tijela jedne suverene države, bude direktno podređen suverenu druge države.
Uvidom u sve prikupljeno i sve dostupne javne podatke Povjerenstvo je utvrdilo kako je red Svetog groba organizacija koja čini skup vjernika, te da je titula viteza kojom je imenovan Reiner prvenstveno počasna i protokolarna te nije neubiočajena među istaknutim pojedincima i nositeljima javnih funkcija diljem svijeta. Napominju i da se ne radi o državničkoj, nego vjerskoj funkciji.
Samo članstvo u redu Povjerenstvo ne smatra protivnim načelima obnašanja javne dužnosti, niti dovodi u pitanje nepristranost, ali ukazuje dužnosniku kako bi u svakoj pojedinoj situaciji u kojoj bi članstvo u predmetnom redu moglo utjecati na obnašanju javne dužnosti u Saboru bio dužan zatražiti mišljenje Povjerenstva.