U srijedu, 29. studenoga 2017. očekuje se konačna haška presuda hrvatskoj „šestorici“ iz BiH.
Povodom nadolazeće presude razgovarali smo s povjesničarem dr. sc. Davorom Marijanom s Hrvatskog instituta za povijest.
„Optužbe ne korespondiraju s činjenicama“
Kao povjesničara koji se posebno detaljno bavio vojnim raspadom Jugoslavije, a tako i ratnim događanjima u Bosni i Hercegovini upitali smo ga kako komentira tvrdnje koje su iznesene u optužbi haške šestorke te samu prvostupanjsku presudu. U razgovoru je istaknuo kako tvrdnje u prvostupanjskoj presudi ne odgovaraju stvarnim činjenicama te se također osvrnuo na neke nedopustive postupke s hrvatske strane tijekom suradnje s Haškim sudom.
„Haški sud je politički sud i, najblaže rečeno, pravosudna lakrdija, koja je nažalost nastala da politički dovrši neke stvari koje nisu provedene na bojnom polju.“ ustvrdio je dr. sc. Marijan.
Istaknuo je kako je sam termin „udruženi zločinački pothvat“ vrlo širok konstrukt na temelju kojega gotovo da se može svakoga osuditi.
„Kada ne postoje konkretni dokazi onda se poseže za takvim terminima“ istaknuo je dr. sc. Marijan.
Rekao je da postoji mogućnost da se „kada Haški sud završi s radom, stvori slika da je Hrvatska agresor na BiH“, dok istovremeno Srbija, koja je i pokrenula sve ratove na području bivše Jugoslavije, neće biti tretirana kao agresor.
„Prvostupanjska presuda je puna faktografskih greški i ona apsolutno ne korespondira s činjenicama“ rekao je dodajući ipak kako je to bio čest slučaj i kod drugih prvostupanjskih presuda, dok su poneke drugostupanjske bile mnogo „profesionalnije i uravnoteženije“.
Upitan na koje činjenice se pozivaju oni koji tvrde da je Herceg-Bosna bila tvorevina koja se željela odcijepiti od ostatka Bosne i Hercegovine, rekao je kako ne postoje činjenice koje to potvrđuju, već samo konstrukti koje je stvorilo tužiteljstvo, a sud prihvatio.
„Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je nastala u studenom 1991., kad se sustav vlasti u BiH raspao, u trenucima kada su dijelovi snaga JNA iz Srbije ušli na teritorij BiH s kojeg su kasnije napali Dubrovnik. U tim napadima sudjelovao je dio Teritorijalne obrane BiH, s tim da je najveća koncentracija istih bila u zapadnoj Slavoniji“.
„U napadu na Dubrovnik je“, podsjeća Marijan, „stradao kompleks sela Ravno u Hercegovini“, a usprkos tome, ubrzo dolazi do poznatog obraćanja Alije Izetbegovića u kojemu je poručio „Ovo nije naš rat“.
„Savjetujem svima da pronađu tu izjavu i pročitaju je“ rekao je dr. sc. Marijan ističući kako Alija Izetbegović u njoj, govoreći o ratu, ne spominje ni tko ni gdje ratuje. Izjavu možete pogledati u video kojega donosimo na kraju teksta, a o osvrčući se na nju dr. sc. Marijan je poručio:
„Govornik je sastavio tu izjavu na način da se nikome ne zamjeri“, a istovremeno „zemlja kojom on predsjeda ratuje protiv Hrvatske“.
„Nakon što Haški sud završi s radom, Hrvatska treba provesti analizu svoje suradnje s Haškim sudom kako bi smo napokon dobili odgovor je li vlast davala potporu tužiteljstvu“
Nastavljajući komentirati haške optužbe Marijan je rekao:
„Nema nikakvih dokaza da se Herceg-Bosna namjeravala pripojiti Hrvatskoj“ rekao je Marijan nastavljajući komentirati haške optužbe.
„Herceg-Bosna nastala je kao zajednica slabo povezanih općina s većinskim hrvatskim ili velikim postotokom hrvatskog stanovništva koja se s pravom osjetila ugrožena od Srbije te pasivnosti Muslimana“ ističe Marijan dodajući: „Zahvaljujući toj zajednici Bosna i Hercegovina je u proljeće 1992. opstala“.
Dr. sc. Marijan ističe kako su te činjenice lako dokazive, ali ih tužiteljstvo ignorira te posebno naglašava kako ne treba zaboraviti da je tužiteljstvo dobivalu potporu od dijelova vlasti Republike Hrvatske.
„To nijedna država koja drži do sebe ne radi“ kaže Marijan te nastavlja: „Kakva god da bude presuda, te okolnosti, zbog budućih generacija treba raščistiti“ poručuje Marijan iznoseći prijedlog da se u Hrvatskoj nakon završetka rada Haškog suda provede opsežna analiza suradnje s Haškim sudom.
Prijedlog Zakona o arhivima- „korak nazad u odnosu na izmjene izglasane u svibnju“
Koristeći ovu priliku, dr. sc. Marijana također smo upitali za njegov komentar prijedloga Zakona o arhivima kojega je prije nekoliko dana usvojila vlada. Podsjetimo, vlada je prijedlog donijela nakon što je u svibnju ove godine u Saboru usvojen izmijenjeni Zakon o arhivima, čije su izmjene predložili zastupnici Mosta.
Dr. Marijan u medijima je već isticao kako mu je nedostupnost arhivskog gradiva otežavala njegova istraživanja, a to nam je istaknuo i u razgovoru, rekavši: „Zbog blokade od strane SDP-a ja 5-6 godina već nisam bio u arhivu.“
„Što se tiče prijedloga novog zakona, smatram da je on lošiji od već donesenih izmjena koje su stupile na snagu“ kaže. „Tim izmjenama riješeni su neki problemi, a sada opet radimo korak nazad.“ zaključuje dr. sc. Marijan.
Podsjetimo, nadolazeća presuda jedna je od posljednjih uoči skorog zatvaranja Haškog suda. Time bi se smatralo da je Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslaviju u Hagu izvršio svoju predviđenu ulogu.
Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog “zločina nad Muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata”.
Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru “udruženog zločinačkog pothvata” u kojem je sudjelovao i “dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana”.
