Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić predstavila jenedavno u hrvatskom Saboru Izvješću o radu za 2022. godinu. Među ostalim se dotakla podataka o udjelu žena u određenim djelatnostima. Napravila je paralelu s 2021. godinom i zaključila da je za neke djelatnosti “ostao isti prosječni udio”. Tu spada rad na skelama, rad u rudnicima, itd.
Evo o kojim se djelatnostima radi.
Premalo žena u rudnicima i na skelama
“U usporedbi s 2021., ostao je isti prosječni udio prisutan u poljoprivredi, šumarstvu i rudarstvu (71% muškaraca i 29% žena), rudarstvu i vađenju (87% muškaraca i 13% žena), prerađivačkoj industriji (65% muškaraca i 35% žena), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (78% muškaraca i 22% žena), građevinarstvu (90% muškaraca i 10% žena), trgovini na veliko i malo i popravku motornih vozila (44% muškaraca i 56% žena), pružanju smještaja te pripremi u usluživanju hrane (47% muškaraca i 53% žena), informacijama i komunikaciji (64% muškaraca i 36% žena), financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja (31% muškaraca i 69% žena), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (51% muškaraca i 49% žena), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (22% muškaraca i 78% žena) te umjetnosti, zabavi i rekreaciji (44% muškaraca i 56% žena).”
Žene malo češće uklanjale otpadne vode
Ljubičić je istaknula da su u nekim djelatnostima vidljive “male promjene”.
“Male promjene u vidu ravnomjernije zastupljenosti oba spola u odnosu na ranije izvještajno razdoblje su vidljive u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom i sanacije okoliša (78% muškaraca i 22% žena), prijevoza i skladištenja (76% muškaraca i 24% žena), poslovanja nekretninama (52% muškaraca i 48% žena), administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (54% muškaraca i 46% žena) te ostalih uslužnih djelatnosti (34% muškaraca i 66% žena).”
Ljubičić: ‘Uočeno blago povećanje rodnog jaza’
Pravobraniteljica Ljubičić uočila je i “blago povećanje rodnog jaza”.
“Blago povećanje rodnog jaza u strukturi zaposlenih u pravnim osobama uočeno je u
djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja (51% muškaraca i 49% žena) i obrazovanju (80% žena i 20% muškaraca).”
Dio Izvješća posvećen je stoga “rodno uvjetovanoj segregaciji tržišta rada”.
‘Segregacija tržišta rada’ koju je uočila pravobraniteljica Ljubičić, a koja bi, prema njezinim nastojanjima, trebala biti dokinuta, mogla bi mnoge djevojke i žene potaknuti da svoju budućnost potraže u skladištima, šumama i rudarstvu.
Također, prema ovom Izvješću, čini se da je uputno da žene sreću u karijeri ostvare kroz još češće uklanjanje otpadnih voda nego u 2021. godini.
Budući da o ‘transrodnim’ sportašima pravobraniteljica Ljubičić “čeka međunarodni stav”, nije suvišno podsjetiti na švedski primjer na temu ravnopravnosti spolova i poslova.
U toj se zemlji, naime, niz godina i uz veliku financijsku potporu radilo na “jednakim mogućnostima” zaposlenja muškaraca i žena. No, rezultati su i dalje isti. Žene uglavnom biraju ženska, a muškarci muška zanimanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa