Smanjenje broja poginulih na hrvatskim cestama, s obzirom da je Hrvatska po tim ‘crnim brojkama’ na europskom vrhu, glavni je cilj izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama o kojima u četvrtak raspravljaju saborski zastupnici, od kojih Vlada očekuje potporu oštrijim kaznama za prometne prekršaje, među kojima je i mjera oduzimanja vozila recidivistima.
Vladine zakonske izmjene predstavio je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić, napominjući da u EU na milijun stanovnika prosječno u prometu gine 49 osoba, dok je u Hrvatskoj taj prosjek 77.
Stoga nužnim smatra povećati novčane kazne, posebno za najteže prometne prekršaje među koje se ubrajaju vožnja u suprotnom smjeru na autocestama i brzim cestama, prekoračenje dopuštene brzine u naselju za više od 50 kilometara na sat, namjeran prolazak na ‘crveno svijetlo’, odbijanje alkotestiranja, vožnja pod utjecajem alkohola s koncentracijom višom od 1,5 promila.
Tu je i vožnja prije stjecanja prava ili dok je vozačka vozila ukinuta, privremeno oduzeta ili je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Povećati svijest svih sudionika u prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja
Na taj se način, istaknuo je Katić, kani povećati svijest svih sudionika u prometu o nužnosti poštivanja prometnih propisa radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost vozače i druge sudionike u prometu.
Osim povećanja novčanih kazni, zakonske izmjene propisuju i minimalno trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja ovisno o broju ponavljanja prekršaja te propisuju i povećavaju negativni prekršajni bodovi za najteže prometne prekršaje.
Osim za najteže prometne prekršaje povećavaju se kazne i za nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisan prijevoz djece, korištenje mobitela i nepoštivanje pravila prednosti prolaska, nekorištenje zimske opreme, bijega s mjesta prometne nesreće, nepropisno pretjecanje te nezaustavljanje na pružnom prijelazu.
Uskladiti visinu kazne s težinom posljedica nastalih u prometnim nesrećama
Zbog vozača koji učestalo krše prometne propise i izazivaju najteže posljedice, tzv. recidivistima, predlaže se znatno povećanje prekršajnih kazni, ali i njihovo usklađivanje s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama. Propisivanje zaštitnih mjera i negativnih prekršajnih bodova u pojedinim predloženim člancima koji se izriču za određeni prekršaj ima za cilj da se svim sudionicima u prometu na jasan i nedvojben način ukaže na sankcije koje proizlaze iz protupravnog ponašanja i s čime se želi povećati generalna i posebna prevencija, istaknuo je Katić.
Kao prekršaj se propisuje nepoštivanje sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti te novčana kazna za taj prekršaj. Naime, održavanje sigurnosnog razmaka na autocestama, zbog postizanja velikih brzina, omogućuje sigurno zaustavljanje ili usporenje vozila koje se kreće iza vozila kojeg slijedi. MUP stoga predlaže sigurnosni razmak od najmanje dvije sekunde prema pozitivnoj praksi u državama EU.
Uvodi se i obveza snimanja audio i vizualnim uređajima ispita iz nastavnog predmeta “Upravljanje vozilom”. Svrha navedene odredbe ogleda se u mogućnosti kvalitetnijeg praćenja provedbe ispita, nadzora rada ovlaštenog ispitivača, analize i evaluacije procesa polaganja vozačkog ispita, kao i utvrđivanja objektivnih činjenica koje su prethodile rezultatu ispita.
Saša Đujić (SDP) upitao je Katića misle li u MUP-u da su problem samo vozači ili i zastarjeli vozni park u Hrvatskoj s prosječnom starošću vozila od 14 godina, te ne bi li trebalo smanjiti davanja na kupnju vozila kako bi se okrenuli negativni trendovi, na što je državni tajnik odgovorio kako je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija.
Nezavisni Tomislav Žagar protivi se znatnom povećanju novčanih kazni za prometne prekršaje, ističući da represija nije prevencija.