Vrlo niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon srednje strukovne škole glavne su prednosti hrvatskog obrazovnog sustava, ali 15-godišnji učenici postižu slabe rezultate na međunarodnim procjenama iz matematike, pismenosti i čitanja, pokazuje ovogodišnje izdanje Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija.
Prema dugoročnom planu, zemlje članice trebale bi do 2020. smanjiti stopu ranog napuštanja školovanja ispod 10 posto, dok je prošle godine na razini EU-a ta stopa iznosila 11 posto. Hrvatska ima najnižu stopu – ispod tri posto, a najviše stope bilježe Malta i Estonija – 20 posto.
U pregledu se kaže da je zbog političkog neslaganja u Hrvatskoj usporena provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i s tim povezane kurikularne reforme.
Komisija navodi i da je sudjelovanje u predškolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloživotnom učenju u Hrvatskoj iznimno nisko u usporedbi s drugim članicama EU-a.
„Usklađivanje strukovnog, višeg te obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada kroz razvoj kvalifikacijskih standarda u konzultacijama sa socijalnim partnerima hvale je vrijedan, ali spor proces, koji još nije dao opipljive rezultate“, navodi Komisija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa