Grabar-Kitarović otkrila kakvu književnost čita i koje su joj kazališne predstave najdraže

Foto: Fah

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je niz ljubitelja umjetnosti u samom političkom vrhu Hrvatske, ali zbog obaveza često ne stigne na sve što želi gledati, doznaje Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada su knjige u pitanju, predsjednica kaže, teško joj je odabrati samo jednog, pa čak i samo nekoliko pisaca, pogotovo zato što je studirala engleski, španjolski i portugalski jezik pa s posebnim užitkom čita književnost na izvornim jezicima, prenosi Večernji.

“Neka djela čitam iznova i iznova, među ostalim Márquezovu “Cien años de soledad” (Sto godina samoće) i “Tres Tristes Tigres” (Tri tužna tigra) Cabrere Infantea ili bilo koji roman Isabel Allende. … Posebno volim i ruske klasike. Naravno, i domaće pisce, od Marije Jurić Zagorke, čije sam romane doslovce “gutala” krajem osnovne škole i u vrijeme čuvanja trudnoće, kad sam pročitala cijelu “Gordanu”, do Mire Gavrana. Međutim, nezahvalno je među domaćim piscima izdvajati pojedine autore jer ih ima puno, a i ne želim uvrijediti nikoga nenamjernim ispuštanjem njihova imena, pogotovo one s kojima sam i osobno bliska.”, izjavila je predsjednica.

Program “Hrvatska čita” potiče djecu i mlade na stvaranje čitalačkih navika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog poražavajuće statistike čitalačkih navika u Hrvatskoj posljednjih godina, pokrenula je, kaže, i program “Hrvatska čita” kako bi što više školske djece potaknula da zavole i steknu cjeloživotnu naviku čitanja.

“Za vrijeme mojih izmještenih ureda po županijama diljem Hrvatske u pojedinim školama okupimo sve učenike u dvorani i zajedno čitamo klasike hrvatske književnosti od Ivane Brlić-Mažuranić i Mate Lovraka do Ivana Kušana, a ponekad pozovemo da nam se pridruže i suvremeni književnici poput Luke Paljetka ili Mire Gavrana.”

Likovne umjetnine na Pantovčaku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jednako tako i likovna umjetnost dostupljena je na Pantovčaku, jer je ured predsjednice opremljen je zbirkom hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, stoga ima privilegij biti dnevno okružena velikanima nacionalnog slikarstva i kiparstva.

“Iznimno cijenim mnoge naše umjetnike i njihova djela, kojih sam se prisjetila i nedavno na izložbi 150. godišnjice Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Kao što sam već rekla, nezahvalno je posebno nekoga isticati jer stvarni popis uvijek je daleko širi, no ovom bih prilikom izdvojila nekoliko imena čija me djela uvijek oraspolože svojom duhovitošću i koloritom, pogotovo nakon iscrpljujućeg ritma dnevnih obaveza i gotovo svakodnevnih pesimističnih sadržaja. Djela Vaska Lipovca i Voje Radoičića nose tu kvalitetu, a uz njihovu duhovitost i vedrinu, volim posebno krajolike Medovića i Crnčića, njihove nijanse ljubičastog vrijesa, lavande, uzburkanog morskog plavetnila i strasti prirode pred oluju.

“Moram kazati i da me doista fasciniraju Meštrovićeve skulpture i da sam sretna što sam u životu imala prigodu vidjeti njegove originale i drugdje u svijetu.”, otkrila je predsjednica Večernjem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazalište, film i glazba

Što se tiče kazališta, ne stigne ga, nažalost, kaže, pohoditi onoliko koliko bi željela. Već dulje vrijeme želi gledati predstavu “Tko pjeva zlo ne misli”, ali obveze joj to nisu dopuštale.

“Posljednji put kada sam češće pratila kazališne predstave bilo je u vrijeme dok sam bila veleposlanica u Americi pa sam si znala priuštiti taj luksuz i ponekad otići do Broadwaya. To su posebni spektakli. Djeca su bila oduševljena “Kraljem lavova”, a ja predstavom “Wicked – istinita priča o zloj vještici sa Zapada” iz djela “Čarobnjak iz Oza” koja je ispričana iz perspektive “zle” vještice, čija dobra djela Čarobnjakova PR mašinerija okrene protiv nje, prikazujući ih kao odraz njenih sebičnih i zlih namjera. Nevjerojatno koliko se može naći sličnosti s vlastitim životom. No ohrabrujuće je što predstava ima sretan završetak.”

No, ako i ne stiže u kazalište, onda čak i na putovanjima ne propušta gledati filmove ili serije, premda najviše od svega, kaže, voli “uz kokice, na kauču kod kuće, gledati filmove sa svojom djecom.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističe europske filmove, kao i jedinstvene rukopise pojedinih redatelja, poput Luca Bessona. Nezaboravni su i filmovi Pedra Almodóvara, a jedan od najurnebesnijih je “Žene na rubu živčanog sloma”.

I kada je riječ o glazbi, nije željela izdvajati pojedine izvođače pa se i našalila rekavši:  “Mogu odgovoriti da kao majka tinejdžera uglavnom slušam ono što oni “sviraju”. Kao što ne stižem u kazalište, ne stignem ni na mnoge koncerte koje bih željela. Međutim, srećom, u sklopu službenih političkih programa, zna se pronaći i sjajnih koncerata, od kojih bih izdvojila prošlo ljeto u Sloveniji kada me oduševio Europski orkestar mladih, sastavljen od mladih virtuoza iz Austrije.”, istaknula je predsjednica za Večernji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.