Osim u Hrvatskoj, hrvatski će birači 22. prosinca svojeg predsjednika moći birati i u inozemstvu na 124 biračka mjesta u 47 država.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je u četvrtak popis tih mjesta, s lokacijama i adresama, a najviše ih je – 44 u Bosni i Hercegovini, sva će biti otvorena u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u BiH. Na dan izbora najviše će ih se otvoriti u Mostaru (19), zatim u Vitezu (10), Sarajevu (6), Livnu (4), Tuzli (3) i u Banjoj Luci (2).
U Njemačkoj će se hrvatski predsjednik moći birati na 17 mjesta, po dva će biti otvorena u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu, te u glavnim konzulatima u Dusseldorfu, Frankfurtu i Hamburgu, četiri u konzulatu u Muenchenu te pet u konzulatu u Stuttgartu.
Po dva biračka mjesta bit će na raspolaganju Hrvatima u Srbiji – u Beogradu i Subotici, u Crnoj Gori – u Podgorici i Kotoru, u Austriji (oba u veleposlanstvu u Beču), u Mađarskoj (Budimpešta i Pečuh), u Švicarskoj (Bern i Zuerich), u Turskoj (Ankara i Istanbul) te u Poljskoj (Varšava i vojarna Bemowo Piskie).
Po tri mjesta otvorit će se u Italiji (Rim, Trst, Milano) i Kanadi (Ottawa i Mississauga), četiri u Sjedinjenim Američkim Državama (Washington, New York, Los Angeles, Chicago) i Australiji (Canberra, Sydney, Melbourne, Perth), gdje će se najprije otvoriti birališta za izbor hrvatskog predsjednika.
Hrvatski predsjednik od 11 kandidata birat će se i na dva mjesta u Afganistanu (kampovi Marmal i Gibson), gdje su u mirovnoj operaciji pripadnici hrvatskih snaga.
U inozemstvu mogu glasovati hrvatski državljani koji ondje imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatske osobne iskaznice s upisanim prebivalištem u inozemstvu na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje. Glasovat će moći i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako su dobili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta.
UiO: Hrvate izvan RH se tretira kao građane drugog reda
Udruga U ime Obitelji jasno je ustvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.
“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.
> U ime obitelji: Do kada će Hrvati izvan Hrvatske na izborima biti građani drugog reda?
Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?
Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.
Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok ministar Kuščević tvrdi da elektroničko glasovanje trenutno u Hrvatskoj nije moguće, iako ga teleoperateri i HAKOM-a demantiraju.
Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jest olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo.
Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom.
Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
