Izbori za predsjednika Republike se, kako piše u članku 95. Ustava RH obavljaju najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata, a mandat predsjedniku Josipoviću stupio je na snagu 19. veljače 2010. u ponoć nakon njegove inauguracije koja je bila 18. veljače.
Prema Zakonu o izboru Predsjednika RH izbore za predsjednika raspisuje Vlada u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata (članak 3.) te kako od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora predsjednika RH mora proteći najmanje 30 dana.
Prema članku 49. Zakona, izabrani predsjendnik RH stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat.
Aktualni predsjednik RH Ivo Josipović izabran je za predsjednika RH 10. siječnja 2010. godine u drugom krugu. Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 27. prosinca 2009. godine.
Josipović je položio svečanu prisegu 18. veljače 2010. godine, a na inauguraciji predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla je: „Objavljujem da Ivo Josipović stupa na dužnost predsjednika Republike u ponoć 19. veljače“.
Prema tome, izbori za predsjednika moraju biti nakon 20. prosinca 2014. godine, što je najviše 60 dana prije isteka mandata, a prije 19. siječnja 2015. godine što je pak najmanje 30 dana dana prije isteka mandata.
Vlada RH smatra pak kako je važno u roku od 30 do maksimalno 60 dana od isteka mandata predsjednika, održati samo prvi krug, a što je za RTL vijesti sinoć potvrdio i ministar uprave Arsen Bauk.
“Zakon i ne poznaje drugi krug izbora nego koristi termin ponavljanje izbora, a predviđa i treći mogući izborni krug još 14 dana nakon toga ako je nerješen rezultat, dva dana za žalbu DIP-u, dva dana za odgovor DIP-a, dva dana za ustavnu tužbu i dva dana za odgovor – to je ukupno mogućih 36 dana od prvog kruga pa se tako izbori uopće ne bi mogli održati jer bi najraniji datum bio izvan onih 60 dana”, poručio je Arsen Bauk.
Predsjednički kandidat Milan Kujundžić te predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko slažu se pak kako je datum predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. itekako upitan.
Milan Kujundžić smatra kako je mogući rok za prvi krug predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. neustavan, te će, ako Vlada raspiše izbore na taj datum, podnijeti Ustavnu tužbu i zatražiti ustavnost Vladine odluke o izborima na taj datum.
Također smatra da bi se i 1. i 2. krug morali održati do 18. siječnja, a što znači da je najkasniji termin za održavanje izbora 4. siječnja.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je pak kako je datum „plitka računica SDP-ovog kandidata“.
“Po svemu sudeći nije, to je jedan datum politikantski namješten i izmišljen kad neki ljudi odlaze i vračaju se iz domovine na mjesta gdje rade i kada se neki drugi vraćaju sa skijanja. To je jedna plitka računica predsjednika koji je SDP-ov kandidat i kandidat SDP-a, ali neće im to pomoći”, rekao je Karamarko, a slično je napisao i Kujundžić u svojem pismu predsjedniku RH Ivi Josipoviću i premijeru Zoranu Milanoviću.
Istaknuo je kako je to sve zbog toga „kako bi se izborna kampanja utopila u nizu blagdana, kako bi protukandidati imali što manje šanse doprijeti do hrvatskih birača, te kako bi bio siguran da gastarbajteri neće izići na birališta”.
Predsjedniku Ivi Josipoviću je pak svejedno kojeg će datuma biti raspisani predsjednički izbori.
„Izbori još nisu raspisani, koliko znam. Govori se samo teoretski o tom datumu. Meni je potpuno svejedno kada će biti izbori, a ako postoji neki spor oko zakonitosti i ustavnosti, tu su DIP i Ustavni sud”, rekao je te poručio dvoje kandidata da će „na kraju rezultat biti onakav kakav ja očekujem“.
No, kako je predsjednik Josipović stupio na dužnost u ponoć 19. veljače 2010., predsjednički izbori bi svakako trebali biti, prema Ustavu RH, održani najranije 20. prosinca 2014. (60 dana), a prije 19. siječnja 2015. godine (30 dana).
Prema neslužbenim najavama Vlada će predsjedničke izbore raspisati u iduća dva tjedna te će hrvatska javnost vrlo brzo saznati točan datum izbora za predsjednika Republike.
Kandidati koji su za sad najavili svoje kandidature su uz aktualnog predsjednika Ivu Josipovića, HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović, kandidat Hrvatske zore Milan Kujundžić, te nezavisni kandidati Anto Đapić, Ivan Grubišić i Ivan Rude.
Prema Zakonu o izboru Predsjednika RH, kandidate za predsjednika RH mogu predlagati registrirane političke stranke i birači pojedinačno ili skupno (članak 7.).
Kandidati za predsjednika RH su prema Zakonu svi predloženi od stranke koji su pravovaljano prikupili potpise 10.000 birača, odnosno koji su prikupili najmanje 10.000 potpisa.
Prema članku 13. Zakona izborna promidžba počinje danom objave liste kandidata za predsjednika RH od strane DIP-a , a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Na dan održavanja izbora pa do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, prema Zakonu, zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, neslužbenih rezultata, fotografija, izjava, intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela u sredstvima javnog priopćavanja.
Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasovali, a ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova (Ustav RH, članak 95.). Prema Zakonu, ako kandidati dobiju u drugom krugu isti broj glasova, izbori se još jednom ponavljaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa