Premijer Milanović: Niti sam sudjelovao u izradi zakona, niti mu je cilj Čačićeva eliminacija

Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović izjavio je u četvrtak kako on nije sudjelovao u detaljima izrade prijedloga izbornog zakona niti da mu je cilj bio onemogućiti Radimiru Čačiću da se kandidira na izborima do isteka rehabilitacije budući da je pravomoćno usuđen na više od šest mjeseci zatvora zbog izazivanja prometne nesreće.

”Prijedlog izbornog zakona nema veze s gospodinom Čačićem”

“Pogledat ćemo o čemu se radi i u svakom slučaju to niti je cilj, a neće vjerojatno biti niti posljedica”, izjavio je Milanović novinarima u Bruxellesu.

“Ako se donese zakon prema kojem se ljudi pravomoćno osuđeni za određena kaznena djela neće moći kandidirati na parlamentarnim izborima, onda to svakako treba ograničiti na teška kaznena djela iz nekog kataloga, a ne svako kazneno djelo i ne na svaku kaznu veću od šest mjeseci”, izjavio je Milanović reagirajući na Čačićeve tvrdnje da ga se SDP-ovim prijedlogom izbornog zakona pokušava “politički likvidirati”.

“To nema veze s gospodinom Čačićem, jer on ovdje sigurno nije bio meta, a najmanje moja. Ja sam za to danas saznao, zakon je u izradi, već se dugo oko toga pregovara, zadnji rok je 15. veljače i pogledat ću osobno baš zato da bi odagnao takve optužbe, jer to zaista ne stoji. Niti je on meta niti je bilo tko osobno meta, nego želja da se u sustav uvede malo građanske pristojnosti i reda”, rekao je Milanović.

Dodao je kako, naravno, postoje granice. “Ne možete svakoga tko je samo optužen, a ne osuđen lišiti građanskog prava da ga se bira. To ne možemo napraviti. Što god ja mislio o tome i nekim ljudima, nemam pravo na to”, rekao je Milanović novinarima.

Kako se u srijedu doznalo u Saboru, SDP je odustao od ideje da se kandidiranje zabrani i onima protiv kojih postoji pravomoćna optužnica, ali bi se zabranilo kandidiranje pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, bez obzira o vrsti kaznenog djela.

“Prijedlog će biti da osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela ne mogu biti kandidati niti zastupnici dok ne istekne rok rehabilitacije predviđen posebnim zakonom. To će se odnositi samo na one koji su pravomoćno osuđeni na kazne zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci”, rekao je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin.

Na pitanje odnosi li se to i na kaznena djela u prometu, odgovorio je, “ako je sud odlučio da je pojedino kazneno djelo toliko teško da mu je izrekao kaznu zatvora duljem od šest mjeseci, onda je to odluka suda i mi ćemo to poštovati”.

Prihvati li Sabor SDP-ov amandman, značilo bi to da bi se za zastupnika u ovom trenutku mogao kandidirati, primjerice, Branimir Glavaš ili Milan Bandić, ali ne i Radimir Čačić kojemu traje rehabilitacijski rok nakon izdržane kazne zatvora.

Na namjeru vladajućih da izbornim zakonom onemoguće kandidiranje u Sabor pravomoćno osuđenih na više od šest mjeseci zatvora do isteka rehabilitacijskog roka odmah je reagirao reformist Čačić nazvavši je “pokušajem političke likvidacije suparnika”.

“Ako je istina da SDP ide s navedenim amandmanom i ako se on prihvati u Saboru, onda svjedočimo pokušaju političke likvidacije suparnika. U politici smo imali ubojstva pištoljem, sjetite se (Ante) Paradžika. Prihvati li se ovaj amandman svjedočit ćemo pokušaju prljavštine i političke likvidacije suparnika koje politička praksa nije zabilježila”, kazao je Čačić.

U četvrtak su i saborski zastupnici Narodne stranke – reformista osudili SDP-ov amandman na izborni zakon, ocijenivši da je riječ o pokušaju političke eliminacije njihova čelnika Radimira Čačića, za što odgovornim smatraju premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića.

Milanović o Vlahušiću: Građani će odlučiti

Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović izjavio je u četvrtak da dubrovačku organizaciju njegove stranke treba pitati zašto je SDP podržao kandidaturu Andre Vlahušića za dubrovačkog gradonačelnika.

“Ne znam za koje je kazneno djelo bio optužen i nepravomoćno osuđen, ali tu su i detalji uvijek jako bitni, jer nije isto je li bio u zatvoru zbog prometne nezgode… ili zbog pljačke milijuna ili 100 milijuna kuna. To su sve stvari koje se razlikuju. Za to političari odgovaraju građanima pa i u Dubrovniku. Građani će odlučiti”, rekao je Milanović odgovarajući na novinarska pitanja u Bruxellesu.

Upitan zašto je Vlada protiv prava na pristup informacijama o predsjedničkim mirovinama, Milanović je rekao kako to nije točno te da će ih on sutra, ako može, dati javnosti, “ako to može nešto popraviti”. “Vidio sam danas neki članak, ali to nema veze s istinom. Zašto bih ja skrivao odluke onih prije mene”, upitao je Milanović ustvrdivši kako to nema nikakve logike. Dodao je i da on nikome nije dao ni jednu mirovinu.

“Znam da je Vlada u srijedu donijela jedan zaključak i ako je posljedica ovakva razmotrit ćemo još jednom, nemam razloga ništa skrivati”, istaknuo je Milanović te dodao da su to obično formalne i vrlo rutinske procedure.

”Solidaran sam s Grčkom, ali europska se pravila moraju poštovati”

Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u četvrtak u Bruxellesu da je solidaran s Grčkom, ali da se europska pravila moraju poštivati, a dodao je da baš i nema “preveliko povjerenje” u novu grčku vladu.

U izjavi novinarima uoči početka izvanrednog summita šefova država i vlada EU-a, Milanović je rekao da će taj skup biti posvećen Grčkoj i Ukrajini.

“U Grčkoj je pobijedila politička opcija koja je davala nevjerojatna obećanja i sada ih moraju ispuniti, a na nama je da vidimo kako Grčkoj možemo pomoći, ako je to zemlja koja u Europi najviše treba pomoć. Ja vidim da ima i drugih, koje su manje razvijene od Grčke, a koje plaćaju taj račun”, rekao je Milanović, napomenuvši da među tim platišama uskoro može biti i Hrvatska.

“Prema tome, puna solidarnost s Grčkom, ali pravila se moraju poštivati. I nemam preveliko povjerenje u one koji su u stanju koalirati s ekstremnom desnicom, sa strankama koje su praktički antisemitske, a to smo vidjeli u Grčkoj”, rekao je Milanović.

Naglasio je da Hrvatska nije ni blizu tako teškom stanju kao Grčka, “zemlja koja je postala nesolventna na dugo razdoblje”.

“Naše reforme će brzo davati rezultata, ali ni blizu usporedivih trauma kakve su u Grčkoj”, rekao je Milanović, dodavši da je Hrvatska na područjima “razine nezaposlenosti, vrste nezaposlenosti, javnog duga, deficita platne bilance, relativno stabilna” i da zato s pravom očekuje da ovo bude godina rasta uz cijeli niz “socijalnih, socijaldemokratskih mjera koje pred sobom imaju prvenstveno građane i njihove potrebe”.

Rekao je da će se reforme voditi u “okviru mogućega, a na način da zadužimo državu pa da sljedeća generacija pada pod teretom dugova koje ne može vratiti, što se dogodilo Grčkoj”.

O sporazumu iz Minska

Sporazum iz Minska Milanović nije htio komentirati dok ne vidi dokument, ali je izrazio nadu da će taj dogovor “biti ozbiljniji od privremenog prekida vatre”.

Rekao je i da mnoge stvari u Ukrajini “podsjećaju na one koje smo mi vidjeli ovdje prije dvadeset godina”.

“Bazično, Rusija je povrijedila suverenitet druge države, oduzela joj Krim, a to tako ne može”, rekao je Milanović. Naglasio je da su hrvatske vlasti bile dosta suzdržane u izjavama oko ruske uloge u Ukrajini jer “želimo surađivati s Rusijom i jer naši izvoznici dosta gube zbog pada rublja, a to su sve stvari koje su dio hrvatskih interesa” i u vanjskoj politici se i time treba voditi, rekao je.

Komentirao je i odlazak nekoliko desetaka hrvatskih državljana u rat u Ukrajini. “To je uobičajena pojava, ljudi iz razno raznih razloga idu okolo i ratuju, iz uvjerenja, novca, zbog plijena”. Važno je, naglašava Milanović, da to nije povezano s terorizmom. Kad bi se povezalo s terorizmom, ne samo u Ukrajini nego i na Bliskom istoku, onda bi se našlo načina da se na to djeluje, zaključio je.

Summit EU-a kasni u početku dva sata kako bi njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande mogli izvijestiti sudionike o sporazumu postignutom jutros u Minsku o prekidu vatre u Ukrajini.