Od 1. do 20. siječnja ove godine, na temelju Dublinskog postupka u Hrvatsku je transferirano ukupno 598 osoba, od čega je najveći broj iz Austrije, odnosno njih 385, dok je iz Njemačke u Hrvatsku pristiglo 85 osoba. To je zabrinjavajuća informacija koju smo na naš upit o broju izbjeglica i migranata vraćenih u Hrvatsku dobili od Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova, piše Glas Slavonije.
Loša procjena
S obzirom na to da je u vrijeme izbjegličkog vala na tzv. balkanskoj ruti kroz našu zemlju prošlo gotovo milijun migranata i izbjeglica postoji opasnost od vraćanja njih još nekoliko tisuća, no kada je riječ o procjenama koliko bi se osoba još moglo u Hrvatsku vratiti sukladno Dublinskom postupku, u MUP-u takve procjene ne žele otkriti. Ističu kako na njih utječu brojni čimbenici, primjerice rezultat žalbenih postupaka u drugim državama članicama, dobrovoljni povratak u zemlje podrijetla osoba koje bi se trebale vratiti u Hrvatsku kao odgovornu državu članicu, kao i izbjegavanje transfera bijegom u drugu državu članicu.
Iz toga je jasno da je procjena bivše vlade kako je izbjeglice bolje propuštati kroz Hrvatsku nego ih pokušati zaustaviti na granici, sa strane humanosti imala smisao, ali bez zajedničkog stava i koordiniranog djelovanja svih država na izbjegličkoj ruti, kao rezultat donijela i neželjene posljedice. Poput toga da će sudbinu tih ljudi, a vrlo vjerojatno i brojnih drugih koje zapadne zemlje budu vraćale, morati rješavati Hrvatska kao prva zemlja na ruti gdje se izbjeglice smatraju sigurnima.
S obzirom na to da se približavaju izbori u Njemačkoj, Angeli Merkel, koju dio javnosti doživljava kao krivca za nekontrolirani priljev migranata u njihovu zemlju, a time i rastuću nesigurnost na ulicama i opasnost od terorizma u nekad jednoj od najsigurnijih zemlja Europe, preostaje pokušati umanjiti štetu. Što znači u što kraćem roku riješiti se izbjeglica koje Nijemci ne žele na svome tlu. Naravno, ostaje upitno i je li hrvatska Vlada dovoljno sposobna i snažna postaviti se tako da kaže kako pod tako nepravednim uvjetima neće poštivati Dublinski sporazum, posebice u uvjetima kada je pozivom svoje premijerke upravo Njemačka dodatno prouzročila rijeku izbjeglica koja se stvorila na europskom tlu.
Revidirati sporazum
– Hrvatska je primila, prema mojem mišljenju, optimum broja izbjeglica i time pokazala solidarnost i spremnost na pomoć. Ne smatram da bi izbjeglice bile osobito diskriminirane u Hrvatskoj. Ujedno, hrvatske obavještajne službe rade stručan i hvalevrijedan posao pomnog propitivanja svakog tražitelja azila, što pridodaje sigurnosti hrvatskih građana. Zadovoljan sam što je Katolička Crkva pokazala veliku susretljivost i spremnost pomoći izbjeglicama i tražiteljima azila, kao što se preko isusovačke službe za izbjeglice pomaže i u prilagodbi tih ljudi hrvatskom društvu. Za razliku od nekih susjednih zemalja koje se diče svojim katoličanstvom, u Hrvatskoj se doista može osjetiti taj kršćanski duh pomoći drugome u nevolji, što pokazuje istinsku vjeru i Crkve i naroda – rekao nam je politolog Vedran Obućina, stručnjak za Bliski istok.
Prema njegovom mišljenju, politički gledano, Hrvatska bi morala stati uz revidiranje Dublinskog sporazuma prema već izrečenoj ideji da se raspodjela azilanata odvija prema BDP-u i broju stanovnika, s mogućnošću vlastite odluke, podložne procjeni, da zaustavi daljnji priljev ljudi. Notorna je neistina, kaže, da je Hrvatska prva EU zemlja u koju izbjeglice dolaze, jer valovi izbjeglica slijevaju se u Grčku, u Mađarsku, u Rumunjsku, Bugarsku…
– Postoje izbjeglice koje preko Rusije pristižu u skandinavske zemlje. Smatram da je broj izbjeglica danas u Hrvatskoj sasvim dostatan za zemlju naše veličine te da bi hrvatska diplomacija trebala raditi spram opisanog stava o samovoljnom zatvaranju. U tom slučaju, kao što možemo primijetiti u drugim zemljama, Hrvatska bi mogla doći pod određenu kritiku EU-a, ali ne treba se toga bojati i klasično se pokoriti interesima drugih – zaključuje Obućina.
Cijeli članak pročitajte u Glasu Slavonije.