Prisegnula nova pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević – što znamo o njoj?

Foto: fah

Novoizabrana pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević prisegnula je u srijedu pred saborskim zastupnicima, obećavši kako će svoju dužnost obavljati u najboljem interesu djece, da će se u svom radu držati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pirnat Dragičević izabrana je u petak u Saboru tajnim glasovanjem, a temeljem novog zakona koji je donesen ljetos, nakon što je prethodni zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika.

Oporba je prozivala vlast da ga donosi samo da bi smijenila dosadašnju pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić, koja je na tu dužnost izabrana u mandatu lijeve vlade, prije nešto više od tri godine.

Tko je Helenca Pirnat Dragičević – nova pravobraniteljica za djecu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pravnica Pirnat Dragičević zaposlena je u Državnom odvjetništvu kao viša državnoodvjetnička savjetnica. Do 2016. godine bila je članica Vijeća za djecu i sudjelovala u izradi Nacionalne strategije za prava djece do 2020. godine.

Članica Vijeća za djecu RH, suradnja s UNICEF-om

Pravnica Helenca Pirnat Dragičević rođena je 7. travnja 1965. i uz hrvatsko ima slovensko državljanstvo, piše T-portal. U njezinom životopisu navodi se, između ostalog, da je od 15. ožujka 2012. zaposlena u Državnom odvjetništvu RH kao viša državnoodvjetnička savjetnica, a do 2016. bila je članica Vijeća za djecu RH i sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u RH od 2014. do 2020.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kandidatkinja za pravobraniteljicu za djecu Helenca Pirnat Dragičević: ‘Rodni dio’ se može ispustiti iz nekih dokumenata

Također je sudjelovala u izradi Izvješća po fakultativnom protokolu UN-a o pravima djeteta- o prodaji, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji te Izvješća o praćenju provedbe Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Kroz svoj rad u Državnom odvjetništvu, Helenca Pirnat Dragičević pratila je problematiku svih oblika nasilja u obitelji, među djecom i mladima i nad ženama te sudjelovala u radu Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i kaznenopravnu zaštitu djece i žena.

Za usmene preporuke povodom prijave za dužnost pravobraniteljice za djecu Pirnat Dragičević upućuje na, između ostalih, UNICEF-ov ured za Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U javnosti je poznata i kao tužiteljica u slučaju ginekologa Asima Kurjaka 2009., optuženog da je pacijenticama nedozvoljeno presađivao jajne stanice.

Kazne za pedofiliju, odnosno za seksualno zlostavljanje djece, definitivno su preniske i nisu adekvatne traumama koje doživljavaju zlostavljana djeca, istaknula je Pirnat Dragičević pred saborskim odborom za obitelj, mlade i sport, koja ima dugi radni staž u tužiteljstvu gdje je, kaže, radila na svim segmentima kriminaliteta, a sklonost pokazala kriminalitetu mladih do 21 godine.

Ne zna, kaže, zašto sudovi imaju blagu kaznenu politiku u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, kao tužiteljica se zauzimala da dobiju veće kazne i ulagala žalbe na presude. Smatra da je potreban “vid osvješćivanja sudaca”.

Jednim od najvećih problema djece u društvu označava vršnjačko, odnosno nasilje u školi. Svako četvrto dijete, preciznije njih 27 posto, svakodnevno doživljava neki oblik nasilja, a svega njih 11 posto obraća se za pomoć nastavnicima, upozorava kandidatkinja za pravobraniteljicu koja tu vidi prostor za edukaciju nastavničkog kadra, prije svih psihologa, pedagoga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Medijaciju drži najboljim načinom rješavanja nasilja među djecom.

Upozorava i na cyberbullying, odnosno nasilje preko interneta, te poručuje “djeci smo dali alat, a nismo ih obučili”.

Na pitanje kakav joj je stav o ratifikaciji Istanbulske konvencije i oko pitanja roda, istaknula je kako će svaki dokument koji želi spriječiti nasilje podržati, a da se “rodni dio može ispustiti.”

Hrvoja Zekanovića (Hrast) zanimalo je kako gleda na rodno neutralne toalete, odnosno zajedničke muško-ženske zahode.

“Obzirom da preuzimamo sve američko, što vi mislite o tome da sad neki bradonja ide zajedno s djevojkama u toalet”, upitao je Zekanović.

Pirnat Dragičević odgovorila je kako ona nije za to.

“To je neminovno nešto što će doći i u Hrvatsku, ali nadam se da neće za mog mandata. Nisam osobno za to”, rekla je, navodi 24sata.

Konvencija ima “pretežito” dobre stvari, štiti i prava djece, kaže Pirnat Dragičević.

Željom da se bavi djecom, odnosno “nagnućem” za takav rad, objasnila je svoju želju da iz državnog odvjetništva ‘prijeđe’ u pravobraniteljstvo. Ako budem imala sreće to bi za mene bio izuzetno veliki profesionalni izazov, rekla je članovima Odbora.

Pravobraniteljicu, na prijedlog hrvatske Vlade, imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na osam godina.

SDP brani Milas Klarić: Sjećate li se zašto je UiO tražila njezinu smjenu?

Milas Klarić povukla sve 83 primjedbe Mile Jelavić na Obiteljski zakon u čijoj izradi je i sama sudjelovala

Zašto je U ime obitelji tražila smjenu pravobraniteljice Milas Klarić i upozoravala na rad pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Podsjetimo, iz udruge U ime obitelji svojevremeno su isticali kako je neprihvatljivo da Ivana Milas Klarić nastavlja obnašati dužnost pravobraniteljice, iako je prema čl. 25. st. 1. t. 5. tada važećeg Zakona o pravobranitelju za djecu morala biti smijenjena prije gotovo godinu dana.

Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?

Osim pristranosti, mandat Milas Klarić obilježio je niz ideoloških komentara prema neistomišljenicima, čime je također izlazila iz okvira svoje funkcije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.