“Rezultatom na ovogodišnjem Državnom natjecanju iz povijesti sam iznimno zadovoljan. Ove godine smo imali čak trojicu pobjednika Županijske razine natjecanja i to u kategoriji za 1., 3. i 4. razred. U kategoriji prvih razreda nastupio je Luka Miličević koji je osvojio osmo mjesto. U kategoriji trećih razreda Jakov Blagojević koji je osvojio prvo mjesto i u kategoriji četvrtih razreda Ivan Jelkić koji je osvojio peto mjesto. Moram istaknuti da sam iznimno ponosan na njihovo sudjelovanje, a pogotovo na Jakovljevu pobjedu, koja vjerujem najviše znači njemu i njegovoj obitelji, no naravno i meni kao njegovom mentoru, ali i našoj školi Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji”, istaknuo je za naš portal Alen Šimičić, profesor mentor Isusovačko klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku i voditelj Županijskog stručnog vijeća nastavnika povijesti Osječko-baranjske županije
“Također moram istaknuti da su naši učenici redoviti sudionici Državnih natjecanja iz povijesti, pa tako ni Jakovu ni Ivanu ovo nije prvo natjecanje, a i Luka je sudjelovao u 7. razredu u svojoj osnovnoj školi. Mi nastavnici volimo se pohvaliti uspjehom svojih učenika, no činjenica je da na Državno natjecanje ne vodimo mi njih, nego oni nas mentore, tako da sam je zbog toga što imam sreću raditi s ovakvim učenicima u 13 godina koliko sam u školi, čak 9 puta bio na državnoj razini natjecanja, što kao mentor, što kao član Državnog povjerenstva – što je ponavljam zasluga truda mojih učenika. Iako se naši učenici redovito natječu ovogodišnja pobjeda Jakova Blagojevića je prva za našu školu”, naglasio je.
“Priprema za natjecanje zapravno najviše ovisi o voljnom aspektu učenika. Naš mentorski posao uglavnom se svodi na pobuđivanje zanimanja za povijest i eventualno moderiranje priprema, upućivanje na literaturu i pomoć oko ponekog ‘težeg’ odgovora ili razjašnjavanja nekakve problematične situacije. Stoga još jednom valja napomenuti da je uspjeh učenika na natjecanju iz povijesti otprilike 90 posto njegova, a tek 10 posto zasluga mentora”, naglasio je Šimičić dodavši: “Za natjecanje se Jakov pripremao od samog početka ove nastavne godine. Prošle je godine osvojio 5. mjesto i tada sam vidio da je razočaran, jer je uložio dosta truda i pretpostavljao sam da će si ove godine dati još više truda da ostvari pobjedu što se i dogodilo”.
“Prvotna motivacija učenicima za natjecanje dolazi zbog njih samih i fokusa njihova zanimanja, a što se mene tiče mislim da ih motiviram svojim iskrenim pristupom, zatim mogućnošću da raspravljamo o svemu što ih zanima i naravno činjenicom da im stalno posvješćujem da samo onaj tko dobro zna povijest, pogotovo nacionalnu, može slobodno gledati u budućnost. Sve događaje i osobe promatramo u povijesnom kontekstu i vremenu u kojem su se događali ili djelovali i nastojimo ih pravilno i potpuno valorizirati isključivo temeljem povijesnih izvora”, naglasio je.
“Zanimanja za povijest kod učenika ne manjka, pogotovo kad su u pitanju teme iz moderne hrvatske i svjetske povijesti, a napose neke kontroverze koje se stalno provlače kroz javni diskurs. Kroz protekle godine primijetio sam da su učenici zainteresiraniji za povijest Rima, zatim za ranosrednjevjekovnu povijest Hrvata, a posebno za razdoblje 20. stoljeća i sve ono što se u njemu događa s posebnim naglaskom na propast komunizma i nastanak Republike Hrvatske i Domovinski rat”, pojasnio je Šimičić.
Na nastavnicima društveno-humanističkih predmeta je zadaća odgojiti nacionalno svjesnog i ponosnog intelektualca
“Nepobitna je činjenica da su jezik, povijest, nacionalna geografija, likovna i glazbena umjetnost stožerni predmeti, ali i znanosti koje čuvaju nacionalni identitet i kulturnu baštinu jednog naroda. Pojedini narodi nacionalnu povijest izučavaju kao zaseban predmet u školi, a mi svoju nastojimo ‘okljaštriti’ i u postojećim okvirima. Imam dojam da postojeći prijedlog kurikula to namjerno pokušava napraviti: povijest, hrvatski jezik i nacionalnu geografiju staviti na marginu nauštrb izbornosti i tematskog pristupa, a svi smo svjesni da pisanje seminarskih radova uključuje poznavanje problematike o kojoj se piše”, rekao je dodavši: “Uskoro će nogometni EURO u Francuskoj i OI u Brazilu gdje ćemo svi zainteresirano pratiti nastupe naših reprezentacija i pritom isticati kvadratiće, pjevati prigodne pjesme, okupljati se na trgovima i slično. To je za svaku pohvalu. No, onda će doći 8. listopada i Dan neovisnosti, a samo će rijetki izvjesiti nacionalnu zastavu na svoju kuću. Zato je povijest jedan od stožernih predmeta i zato je na nastavnicima društveno-humanističkih predmeta zadaća odgojiti nacionalno svjesnog i ponosnog intelektualca bez kojega opstanka domovine nema”.
“Neka se nitko ne uvrijedi, ali prirodne znanosti, bez kojih nitko ne treba završiti obrazovanje, i njihovo područje proučavanja u čitavome je svijetu isto, a na društvenim znanostima je puno teža i ozbiljnija zadaća. Pogotovo kod nas gdje je ideologiziranje, pogotovo lijevo, još uvijek toliko jako da i djeci rođenoj 2000. godine i kasnije nameće svoj sustav i način promišljanja. Ako Amerikanci koji su svjetska sila broj 1 s ponosom uče i ističu svoju povijest što bismo onda trebali reći mi s čijeg je povijesnog prostora bronca odlazila na područje antičke Troje, koji imamo slikovno pismo otprilike kad i Sumer i koji imamo grad star 8000 godina. Može li i smije itko biti ponosniji?”, upitao je.
Komentar profesora Šimičića o kurikulu nastavnog predmeta povijesti pročitajte ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa