Donald Trump novi je američki predsjednik. Kakve su posljedice njegova izbora u Bijelu kuću? Hoće li se burze oporaviti od pada na izborno jutro? Hoće li kamate američke središnje banke rasti, a s njima i dugovi zemalja poput Hrvatske? Što ako izbacivanje imigranata iz SAD-a dovede do manjka radne snage i pada američkog gospodarstva, a posredno i nove globalne recesije? I najvažnije od svega – hoće li Trump podijeliti interesne sfere s Putinom i prepustiti Rusima Istočnu Europu?
O tome su u emisiji Otvoreno razgovarali povjesničar Ivo Banac, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Lidija Čehulić Vukadinović, pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova Gordan Bakota i ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum.
Tijekom emisije nitko od gostiju nije pokazao pretjeranu zabrinutost što je Donald Trump izabran za novog političkog predsjednika. Ističu da je nov na političkoj sceni, no vjeruju da će se njegovo djelovanje bitno razlikovati od retorike u predizbornoj kampanji.
“Svakako je Trumpov uspjeh rezultat Obaminog neuspijeha”, istaknula je večeras profesorica Lidija Čehulić Vukadinović. “Najveći dio birača koji je presudio je onaj koji su bili nezadovoljni unutarnjom i vanjskom politikom Obame. Ustrašeni ljudi u tom procesu globalizacije su za sve nedaće SAD-a okrivljavali američku administraciju i Obamu”.
Profesorica je napomenula kako je do iznenađenja na izborima došlo jer u vrijeme predizborne kampanje nije bilo popularno reći da podupirete Trumpa zbog njegove oštre retorike, no na kraju su i ti glasači izašli na izbore. “Amerika je uplašena i tražila je nešto novo”.
Suprotno najavama novog američkog predsjednika, profesorica smatra da Donald Trump neće otići u potpuni izolacionizam. “To je nemoguće”, rekla je.
Komentirala je i izjavu novog američkog predsjednika koji je tijekom kampanje rekao kako NATO ne bi trebao braniti baltičke zemlje, koje su mu članice, od Rusije ako budu napadnute.
“Ne vjerujem da će Ruska federacija napasti Batičke zemlje ili bilo koje srednjoeuropske zemlje NATO saveza”, ocijenila je Čehulić Vukadinović. Smatra da je jedina svrha najveća militarizacije tog dijela Europe nakon Hladnog rata međusobno zastrašivanje, a da Trump samo želi da članice NATO-a povećaju izdavanja za obranu i vojno naoružanje. “Europska unija već ima zacrtano da će ići na razvijanje europske obrambene politike, to što se to u praksi slabo realizira problem je EU-a”, rekla je Čehulić Vukadinović.
“Mislim da će nova administracija shvatiti kako izolacionalizam nije moguć zbog globalizacije”, nadovezao se pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova Gordan Bakota.
Bakota je istaknuo kako je SAD u proteklih 25 godina uvijek bio strateški partner Hrvatske i smatra da će tako i ostati.
“Danas su svi čelnici od predsjednice, premjera ministra vanjskih poslova izrazili povjerenje. Što se tiče Europske unije, ona se našla u jednom ozbiljnom dijalogu kako dalje što se tiče vanjske sigurnosne politike”, dodao je se pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova. Smatra da je za Hrvatsku najvažnije da definira svoju globalnu strategiju.
“Hrvatska priprema svoj stav. Oformljena je i nova komisija koja će predstaviti nacionalnu sigurnosnu strategiju. Mi mislmo da je suradnja sa NATO-om nužna”, ocijenio je Bakota. Upozrio je da sve čanice unutar Unije nisu članice NATO saveza pa neke ne misle tako. Rasprave će kulminirati na NATO savezu u Bruxellesu iduće godine.
Da se Trampa ne treba bojati zaključio je povjesničar Ivo Banac.
“Sve što je novo je predmet strahova. Mislim da je američki predsjednički sistem dovoljno stabilan da će naći mjesta i za neke Trumpove inovacije. Pobjeda nekog tko je politički novo lice u tako važnoj državi u svijetu mogla bi se reflektirati i na Europu”, naglasio je.
Banac tako tvrdi da je moguće da će Francuska i Njemačka, ali i druge zemlje na idućim predsjedničkim izborima zaokružiti konzervativne kandidate. Doći će do niza promjena.
“I u manje izloženim zemljama. Zato što je ovaj izbor pokazao da se neke stvari mogu promijeniti i da postoji primjer kako to raditi”, poručio je Banac.
Što se tiče najave zatopljavanja rusko-američkih odnosa, Banac je kazao kako Putin sada u slučaju Ukrajine ima dvije šanse: pokazati nešto mirniju politiku ili može testirati čvrstinu novog predsjednika i pokušati aktivirati nove ratne zone na Bliskom istoku ili u Istočnoj Europi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
