Na portalu „Narod“ pročitao sam članak „Ministarstvo Blaženke Divjak odbilo financirati hrvatskog znanstvenika na pragu otkrića lijeka za rak pluća!“
Taj hrvatski znanstvenik na pragu otkrića lijeka za rak pluća je dr. Igor Štagljar, koji je to i sam rekao na HTV.
Ne mogu ovdje ispripovijedati sve vragolije koje je od svojega osnutka (ma, i prije osnutka!) taj MedILS izvodio i izveo da se dočepa hrvatskoga državnoga novca. O tome se dobar dio može pročitati u knjizi akademika Josipa Pečarića „Kako su rušili HAZU? Zagreb, 2006.“ Ovdje ću samo kratko reći da se iz MedILS-a stalno tražio (pa se dakle i u ovom slučaju traži) državni novac, uvijek u okviru goleme promidžbe da je tamo netko na pragu otkrića lijeka za rak, ili za besmrtnost ili za druge velike stvari. Tu sam shemu sada prepoznao u nastupanju dr. Štagljara i na to želim upozoriti hrvatsku javnost.
1. MedILS je privatni institut.
MedILS je dr. Miroslavu Radmanu poklonjen (na 40 godina) s idejom da će dr. Radman, i znanstvenici koje će on tamo okupiti, dobiti međunarodni novac za istraživanja. Ne znam je li tko otamo novac dobio i koliko (neka kažu), ali znam da su pokušavali i uglavnom nisu uspjeli.
Pritom su ljudi koje je dr. Radman tamo bio privukao (i koji su već imali novac za istraživanja) otamo otišli takoreći „glavom bez obzira“ (u pojedinosti ne ću ulaziti). To su dr. Ivan Đikić, dr. Bojan Žagrović i dr. Mitja Krainc – za koje ja znam.
Neki članovi MedILS-a su i od mene tražili novac, indirektno, za plaće svojih namještenika koje bi plaćalo Sveučilište u Splitu, ili Medicinski fakultet, kad sam mu ja bio dekan (2009.-2011.). Ima tu i mnogo dodatnih detalja o kojima bih mogao svjedočiti, ali za to nema ovdje mjesta, a nema ni potrebe, ni želudca.
2. Treba li iznimno uspješan i domoljuban hrvatski znanstvenik tražiti hrvatski znanstveni novac?
Dr. Igor Štagljar je stvarno vrlo uspješan znanstvenik, što i sam piše u članku u „Narodu“. On je uspješan u Kanadi, toliko da se ni nabrojiti ne može sve njegove uspjehe, od fantastičnih publikacija do 27 milijuna kanadskih dolara. Ako je tome tako, a zacijelo jest, što mu onda treba ta hrvatska sića?
Što mu treba pozicija u Splitu, u dokazano slabo uspješnom institutu kad je po cijelom svijetu toliko zaposlen, a i osobnu tvrtku ima, upravo za ono što je namjerio raditi u Splitu?
Je li to možda ono divno, plemenito i potrebno domoljublje – pomoć Domovini? Bilo bi to poželjno i lijepo, ali da počne traženjem domovinske love, sumnjivo je! Mnogo takvih domoljuba poznajem, a čujem ih i na televiziji vidim takoreći svaki dan.
Ako je dr. Štagljar dobio 27 milijuna dolara za svoja istraživanja – što tim i takvim novcem ne financira svoja splitsko-zagrebačka istraživanja? (Posebno zato što je i domoljuban.) Njemu je, za razliku od onih koji su ranije pokušavali, lako dobiti međunarodno financiranje, zar ne? A i ne treba toliko novca koliko treba u Kanadi, jer su ovdje plaće male pa ljudi, eto, bježe (i) u Kanadu. A bježe i oni koji s dr. Štagljarom veze nemaju – kad hrvatska država njemu ne da novac koji on zatraži. U članku on i to svjedoči.
3. Tko bi dobio lovu da se u MedILS-u nađe lijek za rak?
Dr. Štagljar ponosno naglašava da je „nedavno i su-osnovao start-up tvrtku ProteinNetwork Therapeutix (PN-Tx) u Torontu, Kanada, te time postao direktni poslovni dionik u području primijenjene znanosti.“ Svaka čast! No, koji je odnos te tvrtke prema proširenju njegova rada na Hrvatsku (MedILS) i na hrvatski novac? Jednostavno rečeno – zašto ta njegova tvrtka ne financira splitska istraživanja? Jer – da se u tim istraživanjima nađe novi (još jedan) lijek za rak – čiji bi on bio? Osobno dr. Štagljarov, njegove tvrtke u Kanadi ili MedILS-ov? A bi li bio, barem dijelom, i vlasništvo hrvatske države – od koje on traži financiranje splitsko-zagrebačkih istraživanja koja će onda potencijalno naći lijek za rak pluća?
„Važno je spomenuti da su naša nova tehnologija i ta tri lijeka nedavno opisana u dva odvojena medjunarodna patenta“ – piše dr. Štagljar (u obrazloženju traženja hrvatskoga financiranja), a ne kaže čiji će biti patenti koji proisteknu iz splitskih istraživanja. A čija su ta tri koja on spominje? Kanadska, međunarodna, njegova, njegove tvrtke? Hrvatska nisu, jer ta istraživanja nisu provedena u Hrvatskoj.
4. Povratak u Domovinu i kako ga steći
Dr. Štagljar kaže da se „od 1. Rujna 2017. djelomično vratio u Hrvatsku, jer sam prihvatio poziciju voditelja laboratorija na splitskom Institutu za Istrazivanje Života (engleski Mediterranean Institute for Life Sciences – MedILS). Ta funkcija mi dopušta da se natječem za projekte koje raspisuju MZO i Hrvatska Znanstvena Zaklada (HZZ). Moj prvi projekt pod nazivom “Inovativnom tehnologijom do novih terapeutskih rješenja u liječenju karcinoma ne-malih stanica pluća povezanih s mutacijama u K-RAS genu”. Bravo! No, da malo vidimo što to zapravo znači:
a) Je li on donio opremu za taj laboratorij? To se mene ne tiče, ali zanima me, a tajna ne bi trebalo biti.
b) Financira li on (ili tko?) ljude koji će raditi ta istraživanja (plaće), te (skupi) potrošni materijal koji treba za ta istraživanja?
c) Jesu li istraživanja počela, ili čekaju hrvatski novac? Čini se da čekaju hrvatski novac – sudeći prema uzbuđenju koje dr. Štagljar iskazuje radi njegova kašnjenja. A ako istraživanja čekaju hrvatski novac, onda se mora zaključiti da je dr. Štagljar došao u Split – po hrvatski novac za svoja istraživanja. Kao što i sam kaže, to mu je omogućeno time što se „djelomično vratio u Hrvatsku“ – pa se može natjecati za hrvatski novac.
A što osim toga znači njegov „djelomični povratak“ – koliko će tu biti, je li kupio stan, hoće li konkretno voditi ljude koji će raditi istraživanja, a ako ne će on – tko će? Je li se vratio samo formalno da može zatražiti hrvatski novac za proširenje svojih kanadskih istraživanja, ili se stvarno djelomično vratio?
5. Tek na kraju projekt
Bojim se da na sva pitanja koja sam gore postavio znam odgovore, ali ne ću ih davati jer to nije moj posao. To je posao ministrice Divjak i njezinih stručnih povjerenstava. Pa je, prema panici i ogorčenju dr. Štagljara zapelo upravo na njima! I ne samo to – strašno je poniženje da je projekt „Inovatora godine u Kanadi za godinu 2015.“ u maloj i znanstveno slaboj Hrvatskoj dobio samo 7 bodova od mogućih 14! Je li se itko tko je to čuo (pročitao) zapitao u čemu je tajna te strahovite nelogičnosti, neugodnoga i nezamislivoga iznenađenja?
Čitao sam sažetak projekta u „Narodu“ i znam odgovor, ali ga ne ću reći. Neka se jave hrvatski znanstvenici bolji od mene i kažu; ili neka ministrica Divjak objavi recenzije projekta (ne mora navesti imena recenzenata, iako, da sam ja jedan od njih, sam bih se javio). Mislim da ona to i mora učiniti, jer ju je dr. Štagljar – suočavanjem njegova ugleda i grozne ocjene koju je kod nje njegov projekt dobio – stavio pred zid. Sramota će pasti na nju i na Hrvatsku (povjerenstvo, itd. – na sve nas Hrvate i sve hrvatske građane), a nama Hrvatima i hrvatskim građanima, na primjer meni, to se nikako ne sviđa. Tražim da se recenzije objave, a da dr. Štagljar odgovori na pitanja koja sam u ovom članku postavio. Jer to su pitanja za njega, neka ja dobro znam odgovore. A dobro znam i zašto je završio i MedILS-u. (I on zna da ja znam.)
Iz projekta objavljena u „Narodu“ ne vidi se što će i sada i ikad raditi ugledni zagrebački kliničari. Lako je pretpostaviti da će oni provoditi klinička istraživanja kad se lijek otkrije. Međutim, ako su „otkriće lijeka i argumenti za njegovo kliničko testiranje“ u projektu, ima li projekt etičko dopuštenje za ta klinička istraživanja? Koliko ja vidim, istraživanja su vrlo, vrlo pretklinička i teško je predvidjeti kad će ona donijeti lijek za rak koji će zavrijediti da ga se klinički testira. Ali za tu procjenu ima i pozvanijih od mene. Prvi među njima bi trebali biti članovi povjerenstva za procjenu projekta dr. Štagljara koje je odredila ministrica Divjak (ili njezini suradnici). Drugim riječima – „istinu na sunce“ – kontradikcija je prevelika a nastup dr. Štagljara preagresivan da se stvari zataškaju. Na sunce trebaju izaći recenzije njegova projekta. Uvjeren sam da će ih „Narod“ rado objaviti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa