“Ovo je prvi znanstveni skup na našemu Fakultetu usmjeren sjećanju na europsku prošlost i osobito na žrtve komunizma. Sjećanje na prošlost povezano je i s promišljanjem o europskoj budućnosti. O potrebi sjećanja i istraživanja žrtava totalitarizama govore rezolucije Europskoga parlamenta i drugih europskih tijela. Fakultet hrvatskih studija želi se tomu pridružiti u okviru vlastite djelatnosti, istraživanja i poučavanja. To je naša temeljna zadaća, prije svega proučavanje hrvatskoga društva, stanovništva i hrvatskoga prostora i identiteta. U taj tematski sklop zacijelo spada i ovaj znanstveni skup i krug pitanja koji se u njegovu okviru razmatra i rasvjetljuje”, istaknuo je prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, na otvaranju znanstvenoga skupa „Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini“ u prigodi 75. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskih križnih puteva, na Fakultetu hrvatskih studija u petak 19. lipnja 2020.
Pozdravni govor prof. dr. sc. Barišića prenosimo u cijelosti:
„Pripala mi je čast što vas danas mogu pozdraviti u ime Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dobro došli na našu ustanovu. Od uzdizanja na položaj fakulteta, kao samostalne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, ovo je prvi znanstveni skup na našoj ustanovi o bitnoj temi iz novije povijesti za koju postoji zanimanje mnogih ljudi u našoj zemlji i općenito na ovim prostorima. Drago mi je što je takva tema dospjela na svjetlo dana, do objektivnoga proučavanja i istraživanja kakvo znanstvenici trebaju provoditi. Jer često smo suočeni da se o ovakvim temama govori pristrano i iz ideološkoga rakursa. Mi, kao znanstvenici, tražimo istinu i oslanjamo se na činjenice.
Zahvaljujem Organizacijskomu odboru što je priredio skup sa sedamnaest vrijednih izlaganja posvećen tako značajnoj temi. Nadam se da će se rasprave s ovoga skupa i dalje nastaviti.
Ovo je prvi znanstveni skup na našemu Fakultetu usmjeren sjećanju na europsku prošlost i osobito na žrtve komunizma. Sjećanje na prošlost povezano je i s promišljanjem o europskoj budućnosti. O potrebi sjećanja i istraživanja žrtava totalitarizama govore rezolucije Europskoga parlamenta i drugih europskih tijela. Fakultet hrvatskih studija želi se tomu pridružiti u okviru vlastite djelatnosti, istraživanja i poučavanja. To je naša temeljna zadaća, prije svega proučavanje hrvatskoga društva, stanovništva i hrvatskoga prostora i identiteta. U taj tematski sklop zacijelo spada i ovaj znanstveni skup i krug pitanja koji se u njegovu okviru razmatra i rasvjetljuje.
Drago nam je što u demokratskom ozračju možemo slobodno raspravljati o temama koje su često, kao i povijesna istina općenito, zakopane duboko u prošlost. Europa u cjelini danas nizom manifestacija prisjeća se 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskoga rata. Prisjeća se raznih razaranja i mraka u koje su narodi zapali zbog djelovanja totalitarnih ideologija. Te su ideologije rađale totalitarne političke poretke koji su zatirali slobodu i uništavali ljudske živote. Ideologije pri tome uvijek iskrivljuju povijesnu istinu. A naša je zadaća, kao znanstvenika, pokušati tu povijesnu istinu otkopati i iznijeti na svjetlo dana.
Pitanje koje na ovom Znanstvenom skupu valja raspraviti glasi: kako doista danas stoji stvar s tom povijesnom istinom? Zašto je ta povijesna istina toliko važna, zašto je ona pretpostavka za opće pomirenje?
Istina je kompleksna, pluri-perspektivna. Ona je slojevit pojam s mnoštvom značenja. Ideologije često bacaju iskrivljene sjene na tu istinu, nastojeći ju posve zamračiti. Stoga su stari Heleni, koji su nam iznjedrili drevnu mudrost, filozofiju i znanost, za istinu koristili izraz aletheia. Taj izraz znači „neskrivenost“ i označuje nešto što se iz zamračenosti iznosi na vidjelo. Upravo to izvlačenje istine iz sjene često zna biti mukotrpno. Ono zahtijeva demokratsko ozračje i slobodu u kojoj se o toj istini može govoriti, ući u otvorenu raspravu i zajedničko razmatranje uz, naravno, uzajamno uvažavanje.
O osjetljivosti pojavljivanja istine svjedoči misao francuskoga filozofa Claudea Adriena Helvetiusa. On je istinu usporedio s bakljom što svijetli u magli, ali ne rastjeruje maglu. Zato svjetlo istine treba brižno njegovati i podržavati, ali uvijek sa sviješću da snažne nakupine ideološke magle mogu istinu prekriti tamom. Totalitarne ideologije prvo se okome na povijesnu istinu, jer im smeta njezina razgovjetnost i svjetlina.
No, povijest nas poučava kako se istina ne može trajno skrivati i zasjenjivati. Jer njezino svjetlo uvijek nađe put do očiju onih koji je doista traže. Emil Zola naveo je kako istinu nije moguće posve zatvoriti. Njegove su riječi: „Ako se istinu i u zemlju zakopa, ona će rasti i nakupiti toliko snage da će na dan kada se probije pomesti pred sobom sve što joj stoji na putu.“ Upravo je sudbina totalitarnih ideologija – fašističkih, komunističkih i ostalih – potvrdila neumitnu snagu takve povijesne istine. Istina i rasvjetljivanje totalitarnih sustava može pomoći i poslužiti za jačanje demokratskih vrjednota. Zato kritičko vrjednovanje može obogatiti spoznaju, graditi slobodniju našu hrvatsku, kao i europsku budućnost. Treba se znati oduprijeti sirenskomu zovu ideologija, a težiti pomirenju i svjetlu povijesne istine koja je uvijek stavka pravednoga društva i pravno uređene zajednice.
Zahvaljujem svima na dolasku i radujem se pozitivnim odjecima skupa u javnosti. Želim govornicima kvalitetna i inspirativna izlaganja, a svim sudionicima ugodan boravak na Fakultetu hrvatskih studija. Želim da uberete obilje plodova s drva istine i spoznaje, koje je zaštitni znak našega Fakulteta“, zaključno je poručio prof. dr. sc. Barišić.